Vrbnik žlahtinom budi bogatu povijest te stvara modernu turističku strast
Tri su elementa po kojima ću zapamtiti Vrbnik. Dva su temeljna, dok treći dolazi kao plod udruživanja prva dva i vrlo je važan za budući razvoj cijele zajednice. Krenimo nekim kronološkim redom, krenimo s onim što je Vrbnik obilježilo kroz povijest, onim što se tijesno naguralo u škrinju povijesne ostavštine. Moraju se tu spomenuti stari Liburni, Grci i Rimljani, ali brzo ćemo doći do „novije“ povijesti, odnosno V. I VI.st. kada se na prostoru današnjeg otoka Krka, koji je tada bio pod bizantskom vlašću, naseljavaju Hrvati. Prvi Hrvati na otoku stvaraju jako uporište gradeći svoj kaštel. Gradili su svoje zidine visoko od mora, stvarajući sebi zaštitu od opasnosti koja je dolazila s morske strane u vidu gusara ili nasilnih osvajača. „Noviju“ vrbničku povijest uvelike piše i jedna od najvećih plemićkih obitelji u cijeloj Hrvatskoj povijesti – Frankopani, poznatiji još kao knezovi Krčki. Članovi Frankopana stoljećima su branili Hrvatsku od nadmoćnijeg osmanlijskog ili habsburškog neprijatelja. Iz vremena njihove vladavine i danas nad Vrbničkim poljem stoje ostaci dvorca Gradec.
Kada na tako važnu povijesnu činjenicu dodate i da je Vrbnik stoljećima bio snažno kulturno glagoljaško središte, u čijem je glagoljskom skriptoriju nastao veliki broj i danas očuvanih glagoljskih zapisa, da je nedaleko od Vrbnika pronađena Bašćanska ploča, da su na vrbničkim legendama koje je Šenoi prenosio njegov cimer, Vrbničanin, Mata Grašković, nastajala neka od njegovih najpoznatijih dijela kao što je Kugina kuća i Čuvaj se senjske ruke, e, onda se imate razloga hvatati za velike epitete kojima će te dočarati životopisnost duha prošlosti na Vrbniku. Ali da ne bi sve prošlo u opisu onoga što je Vrbnik nekada bio, prepustimo tu široku i zahtjevnu temu knjižničarima, povjesničarima i arheolozima. Vrbnik je zanimljiv i danas. Vrbnik svoju priču priča i danas. Kako bi rekao slogan vrbničke turističke zajednice „Vrbnik-nad morem priča“.
Upravo je tako i počela priča nas nekolicine predstavnika medija kojima su domaćini odlučili ispričati priču kako bi je mi što uspješnije prepričali drugima. Naša priča o današnjem Vrbniku počela je na vidikovcu nedaleko od mjestašca Garica. Panoramski pogled na Vrbničko polje prošarano čestim međama parcela ukazuje na to da je ovdje svatko htio proizvoditi za sebe, svatko je htio komadić zemlje za sebe kako bi preživio. S obje strane padine, a u udolini nepregledno polje vinograda žlahtine. Žlahtina je onaj drugi temeljni element koji trenutne prednosti Vrbnika u čvrsti čvor veže s malo prije bogatom ali šturo prepričanom povijesti. Žlahtina je na Vrbniku kotrljajući kamen koji daje sve veće ubrzanje i zamah novim vrbničkim vrednotama. Vrednotama koje također njeguju i unapređuju sedam velikana Vrbničkog polja, Toljanić, Juranić, Anton i Ivan Katunar, Šipun,Čubranić na čelu s Poljoprivrednom zadrugom „Vrbnik“. Zašto kažem velikana? Nisu oni neki veliki državnici, generali ili vojskovođe. Njih 7 su veliki samo u tome što su odlučni u nastojanju da kroz žlahtinu Vrbniku privrede toliku prepoznatljivost kako bi i svoj rad što lakše naplatili i kako bi drugima prisvojili druga dobra. Koliko je žlahtina specifična sorta, imali smo se uvjeriti i na kraju samog proputovanja kroz Vrbnik, naravno, prije same degustacije bili smo svjedoci pravog vinsko-turističko doživljaja vozeći se vlakićem kroz nepregledno polje bujne vrbničke žlahtine. Na putu kroz samo Vrbničko polje susreli i nekoliko biciklista koji su uživali u vožnji kroz vinograde. Odavali su dojam toliko jako opuštenih ljudi koji uživaju vozeći se kroz polje da ih niti naše blokiranje puta nije niti na sekundu omelo. Zaobišli su nas ne osvrćući se niti najmanje.
Sama degustacija svih 7 vrbničkih žlahtina tekla je u vrlo revijalnom i opuštenom tonu. Sommelierka i enologinja, Ivana Valić, pojašnjavala nam je osnovne karakteristike svake pojedine etikete. Iako u nijansama različite, svih 7 etiketa povezuje nekoliko karakteristika koje tu kapljicu čine glavnim adutom za suzbijanje ljetnih vrbničkih vrućina. Toliko izbalansirani alkoholi u odnosu na kiseline, uz pratnju nepcu ugodnih aroma daju žlahtini pravo ljetnog prvoizbora. Ohlađena žlahtina na nekih 8 stupnjeva, uz nekoliko girica s grožđicama i kapulom, uz presnec (presnac) i poviticu (kolači od ovčjeg sira i skute), te zvuke sopela na Placi vrbničkog statuta bit će dovoljan razlog da na izlasku s naplatnih kućica na Krčkom mostu poželite okrenuti upravljač u lijevu stranu skrećući u traku koja ponovo vodi u Vrbnik. Ima nešto u toj traci koja vodi u Vrbnik, znaju to i onih 55% (od ukupnog broja gostiju na Vrbniku) Nijemaca i Austrijanaca koji dolaze svake godine iznova u Vrbnik. Znaju to i vodeći ljudi Turističke zajednice Općine Vrbnik, znaju da u toj traci leži napredak za njihov mali, ali za njih veliki Vrbnik. Zato i organiziranjem ovakvog jednog predstavljanja svoga mjesta žele pomoći sedmorici velikana (vinara) koji žlahtinom žele još jače zakotrljati kamen napretka za svoju okolicu. Hoće li uspjeti? Moraju! Tu smo da im pomognemo, ako ništa, da bar mi koji smo u direktnom doticaju s gostom, da im spomenemo traku koja vodi u Vrbnik-nad morem priču, i tako zajedno s Vrbničanima bez kojih je to nemoguće, stvorimo jedinstven turistički doživljaj za sve one koji su željni nečega jedinstvenog.
Vrbnik ima dosta toga jedinstvenog i zato se s pravom time i ponose.
