Priča o plavcu malom
Regija Dalmacija je posljednja regija u okviru degustacije „srednja kategorija“. Došli smo do kraja kušanja butelja u rasponu cijena koje su više-manje prihvatljive za budžete većine građana. Poanta cijelog ispitivanja je bila istražiti, pronaći i dokazati da se vino ne dijeli na lošu-jeftinu, te na kvalitetnu-skupu kategoriju. Htio sam dokazati da na policama naši kvartovskih dućana i većih trgovačkih lanaca postoje butelje koje za svoju „osrednju“ cijenu mogu pružiti jako puno. Uvaženo je mišljenje da su jeftina vina loša vina, i obrnuto. To nikako nije točno i to ćemo dokazati predstavljanjem „best buy“ butelja koje smo kušali kroz vinogradarske regije Slavonije, Sjevera, Istre i Dalmacije.
Završimo istraživanje regijom-Dalmacija, a u sljedećem tekstu donosimo konačni zaključak istraženog degustacijom „srednja kategorija”.
Dalmacija? Regija s 4450 ha vinograda i jednom od tri najznačajnije vinske sorte u našoj zemlji. Ono što je za Slavoniju graševina, ono što je u Istri malvazija, u Dalmaciji je plavac mali. Plavac mali kao naša najznačajnija autohtona sorta prošao je dugi put istraživanja i otkrivanja stvarnog genetskog podrijetla. Niti jedno istraživanje nije prolazilo bez usporedbi s vrlo značajnom i plemenitom kalifornijskom lozom-Zinfandel. Tim više jer se znalo da na tom dijelu američkog kontinenta nije postojala plemenita loza što je Zinfandel svakako bio. Svojedobno je dokazano kako je sorta Zinfandel genetskim predispozicijama jednaka sorti kaštelanski crljenak. Knjiga “Zinfandel: A History of a Grape and Its Wine” koju je objavio prof. Charles Sullivan prikazuje kako je kaštelasnki crljenak uzet iz bečke botaničke kolekcije i najprije prenesen na Long Island (današnja savezna država New York), a zatim ga je rasadničar Frederick W. Macondraya prenio u Kaliforniju gdje se danas uzgaja na 20.000 ha. U 2001. godini utvrđeno je da dalmatinska autohtona sorta crljenak kaštelanski zapravo ista ona sorta koju u SAD zovu zinfandel, a u Italiji primitivo, dok je plavac mali potekao križanjem kaštelanskog crljenka i sorte dobričić koja se najviše uzgaja na otoku Šolti.
Plavac mali je veliki dio kulturne baštine Dalmacije. To je sorta koja je prisutna i na onim skromnim stolovima težaka i ribara,a isto tako je prisutna i na policama najluksuznijih dalmatinskih hotela i barova. Za Dalmaciju ne postoji značajnija vinska sorta. Sve je podređenu plavcu malom.
Pri samom pogledu na police kvartovskih marketa lako se potvrđuje maloprije napisana teza da je plavac mali namijenjen kako težačkoj trpezi tako i najskupljim barovima i hotelima. Bez problema će te pronaći butelju kvalitetnog klasificiranog plavca malog za 35 kn kao onu za 200 kn. Činjenica je da imate i graševinu za 30 kn, ali će te teško pronaći butelju graševine skuplju od 100 kn. Recimo, butelju malvazije je nemoguće pronaći za 30 kn dok joj gornja granica cijene varira i ide nerijetko preko 100 kn. Plavac mali je izuzetno plemenita sorta, za Dalmaciju iznimno važna i prepoznatljiva. Što se pilo od „srednje kategorije“ Dalmacije? Butelje smo kao i do sada birali slučajnim odabirom, bez ikakvih pretpostavki, bilo je samo bitno da je raspon cijena u granicama. S Dalmacijom to nije bio problem. Mnoštvo butelja plavca malog košta od 35-50 kn. Izabrali smo pet butelja, a to su :
1) Plavac 2012, Vinarija Dingač, kvalitetno vino – 39 kn
2) Merlot 2011, Dubrovački podrumi, kvalitetno vino - 42 kn
3) Plavac Hvar 2013, PZ Svirče,kvalitetno vino - 35 kn
4) Plavac, Badel 1862, kvalitetno vino – 35 kn
5) De Mar, Istravino d.d., kvalitetno vino-35 kn,- „best buy“
U ovom tekstu neću analizirati svaku butelju pojedinačno već ćemo dati opis samo jedne butelje za koju smatram da može biti dio „best buy“ etiketa iz ostalih regija. Razlog tome je činjenica da su ostale četiri butelje vrlo pristupačne cjenovno, ali dojam je ipak da kvaliteta ostaje u rangu sa cijenom što nije poanta istraživanja „srednje kategorije“. Njihova sličnost zahtijevala bi bolje sommelierske vještine kako bi ih se što točnije opisalo. Ipak, jedno se vino pokazalo iznimno skladnim i vrjednijim od 35 kn, a to je :
De Mar 2011, Istravino d.d., kvalitetno vino-35 kn,- „best buy“
Najvažnija odlika ovog vina je to što je izuzeteno skladno. Ostale četiri butelje su mi djelovale jako suprotno najprije zbog toga što su alkoholi bili izuzetno nekontrolirani u kombinaciji s kiselinama. Takav omjer alkohola i kiselina je neutralizirao svaku sortnu značajku plavca maloga. U ovoj butelji situacija je bolja. Svjetlije je rubin boje jer ipak se radi o berbi iz 2011., 13,1% balansiranih i „skrivenih alkohola“, uz izražene sortne značajke plavca malog i kratku ali potrebnu trpkost, ovoj butelji daju vrijednost koja prelazi 35 kn. Note zrele borovnice i ribizla jasno su osjetljive. Ova butelja je odlična za svakodnevne prilike i objede. Ako želite peći plavu ribu ovo vino može biti vrlo jeftin i ispravan izbor, kao i uz mekše sireve. Iako jedina etiketa uz koju stavljamo natpis „best buy“ što se Dalmacije tiče, vrlo je bliska najužem krugu favorita svih drugih regija.
Dalmacija kao vinska regija definitivno prednjači u proizvodnji butelja crnih vina. Zašto je to tako jasno je svima kao dan. Ni sam se nisam previše bojao hoću li pronaći dovoljno veliki izbor za degustaciju „srednja kategorija“. Znao sam da police vrve kvalitetno klasificiranim plavcima. Tako je i bilo. Od svih regija koje smo do sada istraživali Dalmacija je imala najširi izbor butelja crnih vina u rasponu od 35-75 kn. Širi izbor i u odnosu na Istru. Ali ovdje ide jedan veliki ALI. Recimo to ovako, Istra i Slavonija možda nemaju toliko puno proizvođača crnog vina čije su butelje u već navedenom rasponu cijena, ali širina crnih sorti je daleko veća. U Istri ili Slavoniji će te bez problema naći merlot, cabernet sauvignon, pinot noir recimo, ali u Dalmaciji nije tako. Tamo je plavac mali isključivi vladar. Sve je njemu podređeno. Nađe se pokoja butelja merlota, ali to je neznačajano u odnosu na plavac. U Dalmaciji postoji jedan jedini sinonim za crno vino, a to je plavac mali. Tako je od vremena Petra Hektorovića i Marka Marulića i bit će još dugo, ostaje nam nadati se.
