Kada kažemo Belje, mnogi će odmah pomisliti na ABC sir, ja ću recimo odmah pomisliti na vino, neki upućeniji pomislit će na meso i da sve je to točno. Belje je jedna od naših najvećih kompanija i ono što je bitno - uspješna je. Ima vjerojatno najveću farmu krava muzara, upravo zbog proizvodnje sira, farme za uzgoj mesa, jer većina mesa koje kupujete pod imenom Pik dolazi iz Belja. Tu su i tvornice stočne hrane, oranice na kojima se uzgaja hrana za sve te farme... Ukratko, imaju postavljenu priču od polja do stola.
Sljedivost od polja do stola - za video kliknite na fotografiju
Zašto je to sve bitno? Zbog sljedivosti. To je nešto što će u budućnosti činiti razliku među proizvodima. Kad kažem budućnost, pričam o Hrvatskoj, jer u svijetu to već jest tako. Želite znati što jedete; gdje je to raslo ili živjelo, čime je hranjeno, kako je tretirano... Sve je to bitno, ako želite jesti i piti zdravo. Belje jest velika kompanija, barem u hrvatskim okvirima, i mnogi će reći to je industrija, ali nije baš tako. Belje, možda i više nego neki mali proizvođači, pazi na sljedivost svojih proizvoda, pazi na njihovu potpunu ispravnost i pravilan proces proizvodnje. Belje je u stvari prototip malog proizvođača samo što je nekoliko puta veći. Naravno, tu se vrti i više novac,a tako da je lakše doći do vrhunske opreme, ali te količine koje oni proizvode nije lako prodati, tako da svak ima svoje probleme.
Vinarija Belje
Za nedavnog posjeta Belju u Kneževim Vinogradima probali smo i njihove nove proizvode: kulen, kobasicu i slaninu, ali od crne slavonske svinje. Danas su delicije od te svinje iznimno in - "svi" nešto spremaju od njenog mesa. Međutim, malo tko doista ima farmu crnih slavonskih svinja; većina kupuje meso od kooperanata i tu nastaje problem... Čast iznimkama, ali većina vam neće reći tko su kooperanti, jer to u stvari i nisu, već se često kupuje od bilo kojeg proizvođača. Tako da vi i ne znate je li to baš čista pasmina, kako je hranjena i uzgajana... Po pričama su sve iz slobodnog uzgoja, samo te farme sa slobodnim uzgojem teško je za naći. Za razliku od njih, Belje ima svoju farmu te pasmine; možete ju vidjeti obići i sve će vam biti jasno. Meso izlazi u isplaniranim ciklusima i nema ga puno.
Proizvodi Belje od crne slavonske svinje iz vlastitog uzgoja
Zato će ovaj proizvod i biti namijenjen samo za mali broj kupaca - hotela, restorana i sl. Za sada nije u planu da ide u širu prodaju. Baš kod tog proizvoda možete vidjeti potpunu sljedivost usporediti količinu proizvodnje s količinom prodaje i to je to tu nema laži.
Proizvodi Belje od crne slavonske svinje iz vlastitog uzgoja
Ali kao što rekoh, mene Belje prvo asocira na vina. Stari podrum u Kneževim Vinogradima definitivno je jedan od najljepše uređenih podruma. Bio sam na njegovom otvaranju nakon renovacije pa još nekoliko puta nakon toga i sada opet i svaki puta zastane mi dah kad uđem u taj vinski hram. Tehnološki fantastičan, uvjeti za odležavanje vina skoro su pa idealni, prostran, širok, kao da hodate po nekom korzu ili špici. Odlično postavljena rasvjeta koja cijeli prostor diže za nivo više, bačve koje su složene u milimetar; definitivno jedan od najljepših podruma.
"Stari podrum" vinarije Belje
Ima unutra dovoljno prostora i za održavanje domjenaka i sličnih događanja; ok, temperatura je malo niska kad ste dugo unutra, ali da se izgurati.
"Stari podrum" vinarije Belje
U podrumu se nalazi i bogata vinska arhiva s više od 20.000 reprezentativnih uzoraka i najstarijim vinom iz 1949. godine.
vinska arhiva
vinska arhiva
No da... Vino. To je, u stvari, tema. Vina su jako dobra, stilski fino posložena, sortna, lijepog balansa alkohola i kiselina; vidi se da teže nešto nižim alkoholima, što i jest svjetski trend. Ne možete im naći nekih mana; više je stvar ukusa sviđaju li vam se ili ne. Medalje i priznanja, osvojeni po cijelom svijetu, govore da su itekako na pravom putu. Zašto je to tako? Pa ima nekoliko razloga.
Prvi je novi podrum u kojem su prvenstveno bijela vina, dok crvena odležavaju u starom. E, taj novi podrum je tehnološki odličan i ljudi koji tu rade imaju stvarno odlične uvijete, tako da i vina moraju biti odlična.
Suzana Zovko, glavna enologinja Belja
Drugi razlog, puno bitniji je Suzana Zovko, glavna enologinja Belja. Suzani je Belje prvi podrum u kojem radi; tu je već dugo i to se vidi. Poznaje svaki kutak i svaku bačvu. Naravno, puno je i u vinogradu, jer tu se stvara vino. Nije lako upravljati sa 650 hektara, posebice u berbi kada se odluke moraju donositi u sekundi; odgovornost je velika. Morate znati da se sirovina za liniju Goldberg bere ručno i pazi se na svaki detalj. Suzana je vrlo staložena osoba, što je bitno za enologa, jer kakav je on takvo je i vino. Vrlo srdačna i pristupačna, saslušat će svaki savjet, razmisliti i napraviti kako ona misli da treba. Nismo se nikad prije družili ovako dugo i ostavila je na mene izuzetan dojam. Vrlo je realna u razmišljanjima, ali pomalo i sanjar. Suzana je enologinja koja je spremna za velike stvari. Osobno, mislim da njena velika vina tek dolaze i ako su pametni u Belju, pazit će da ju zadrže što duže.
Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica službe marketinga i turizmaDa bi Suzana mogla stvarati velika vina mora imati nekoga tko se brine za sve ostalo; nekoga čiji posao nije tako romantičan kao vinarstvo, ali tko je jako bitan. To Suzana ima u Ljiljani; Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica službe marketinga i turizma, žena je koja ima ideju, zna prepoznati što je bitno i zna podržati druge kada treba.To što vina Belje stoje bolje nego ikad, to je zasluga upravo tog ženskog tandema.
Tomislav u društvu Ljiljane i Suzane, u kušaonici vinarije Belje
Malo mi je žao što se ne posvete više vinskom turizmu. Oni bi, uz županiju, morali biti pokretač vinskog turizma u regiji; mada i tu stvari idu na bolje.
Tomas Vlasalija, sommelierMoram istaknuti i Tomasa Vlasaliju, sommeliera vinarije. On će vas dočekati u starom podrumu i provesti vas kroz njega te na kraju proći s vama kroz degustaciju; on to radi savršeno. Tomas, kao i Suzana, još uvijek smatra da je posao koji radi privilegij.
Naravno i mi smo prošli kroz degustaciju, posebice ovogodišnje berbe.
Rose Select 2017. kvalitetno
Rose Select 2017. kvalitetno
Beljski je rose prepun mirisa jagoda, malina, nara i ruža, što ga čini različitim od većine drugih ružičastih vina na hrvatskom tržištu.
Graševina Select 2017. kvalitetna
Graševina Select 2017. kvalitetna
Usprkos tome što je u većem dijelu Hrvatske berba 2017. bila iznimno teška zbog velikih kiša u rujnu, Podunavlje se moglo pohvaliti gotovo idealnim klimatskim uvjetima koji su pomogli održavanju konstantno visoke kvalitativne razine beljskog baznog buteljiranog vina. Dvije godine zaredom beljska Kvalitetna graševina osvaja srebrne medalje na velikim međunarodnim natjecanjima (srebro na Mundus Vini za berbu 2017. poslije Decanterovog srebra za berbu 2016.), što pokazuje konstantu kvalitete i iznimnu vrijednost za cijenu.
Graševina Premium 2016.
Graševina Premium 2016.
Vrhunska graševina najvažnije je beljsko vino. Ovo zaista izvrsno vino, na koje su u Belju iznimno ponosni, uspješno ujedinjuje svježinu i sadržajnost te odražava puni potencijal baranjskih vinograda.
Graševina Goldberg 2016.
Graševina Goldberg 2016.
Riječ je o jednoj od najkompleksnijih hrvatskih graševina, koja odražava bogatstvo i specifičnost baranjskog terroira.
Cabernet Sauvignon Premium 2015.
Cabernet Sauvignon Premium 2015.
Cabernet sauvignon spada među najplemenitije, ali i najkompliciranije sorte grožđa. Beljski Vrhunski cabernet sauvignon spojio je zrele, mekane tanine s naglašenom kiselinom koja mu omogućuje dugo dozrijevanje, s opijajućim aromama crnog ribizla, borovnica, kupina i tamne čokolade.
Frankovka Premium 2009.
Ovo je vino mene posebno oduševilo. Prije dvije godine napisao sam da je baš ta Frankovka, iz 2009. godine, čisto savršenstvo. Još uvijek mislim isto.
Frankovka Premium 2009.
Vrhunska frankovka jedno je od najvažnijih beljskih vina jer predstavlja izraz autentičnosti slavonsko baranjskog terroira. Kao i graševina, frankovka nije originalno hrvatsko grožđe, ali je dugom kultivacijom postala esencijalna crna sorta istočne Hrvatske. Frankovka na podunavskom terroiru zaista daje sjajne rezultate jer su vina voćna, začinska i alkoholno slatka. Najbolje frankovke predstavljaju sam vrhunac pristupačnog hedonizma kad je riječ o hrvatskim crnim vinima.
