Četvrtak, 28 Prosinac 2017

6. Dani Blatske lumblije

Napisao:  Foto: Silvija Munda
(Reading time: 4 - 7 minutes)
6. Dani Blatske lumblije

Zlinje, najpoznatija ulica u Blatu, s poznatim drvoredom koji je dug 1 km i drugi je najduži drvored lipa u EuropiZlinje, najpoznatija ulica u Blatu, s poznatim drvoredom koji je dug 1 km i drugi je najduži drvored lipa u EuropiI ove smo godine krajem listopada posjetili Blato na otoku Korčuli i manifestaciju Dani Lumblije. To je divna priča i svake godine tim povodom provedemo nekoliko vrlo lijepih dana te se već sad veselim sljedećoj.

 lumblijalumblija

Naravno, kada smo u Blatu, ne bavimo se samo lumblijom; ima Blato još štošta zanimljivo ponuditi svojim gostima.

Posjetili smo i našeg prijatelja vinara Bačića.

Kad smo stigli, trajala je berba maslina, a ulje od maslina pobranih taj dan imali smo prilike kušati već istu večer.

OPG Bačić, Črnja Luka (Blato) - berba maslinaOPG Bačić, Črnja Luka (Blato) - berba maslina

Nismo uživali u Cetinki, jer je nema. Otkako je na festivalu Dubrovnik FestiWine proglašena vinom koje se najbolje sljubljuje s kamenicom, Cetinke Bačić nema dovoljno. Probali smo zato mlada vina; onako, iz bačve, a to najviše i volim. Mogu reći da će i ova godina biti odlična za Bačiće, jer vina već sada pokazuju veliki potencijal.

OPG Bačić, Črnja Luka (Blato) OPG Bačić, Črnja Luka (Blato)

Bili smo i kod mladog Jakova Sardelića. Njegova vinarija radi tek nešto više od dvije godine i naći ćete ju pod nazivom Vinarija Dine. Dakle, probali smo vina iz prošle godine; ima vrlo dobru Cetinku i Plavac mali, a Pošip je - senzacionalan. Savjet: potražite ga dok ga još ima, jer vrijedi svake kune.

vinarija Dine, Blatovinarija Dine, Blato

Ima i odličan Syrah. Uživanje u njegovim vinima na terasi vinarije, osunčanom nekima od zadnjih toplih zraka sunca ove godine, doživljaj je koji ćemo dugo pamtiti.

Jakov Sardelić - vinarija Dine, BlatoJakov Sardelić - vinarija Dine, Blato

Biti u Blatu, a ne posjetiti Blato 1902 d.d. bio bi smrtni grijeh. Obavezno treba u njihovoj kušaoni, u centru Blata, popiti kavu za dobro jutro, ali i uživati u njihovim vinima, posebice Merlotu. Lumbliju kod njih možete probati cijelu godinu.

Ono što posebice raduje jest informacija da blatsku lumbliju od sada možete, kao dio redovne ponude, naći i u njihovom restoranu u Zagrebu, kao i u trgovinama, a uskoro se to očekuje i u Rijeci. Još jedna novost, jako bitna kada je riječ o lumbliji - ove je godine Blato 1902 d.d. po prvi put buteljiralo određenu količinu varenika, tako da je sad i on dostupan široj javnosti, a bez varenika nema ni prave lumblije.

kušaona vinarije Blato 1902 u centru Blatakušaona vinarije Blato 1902 u centru Blata

Što je varenik?

Varenik je tradicionalni dalmatinski bezalkoholni dodatak jelima, sirup od mošta koji se nekoliko sati kuha lagano, a da ne zavri, kako bi se reducirao u tamni, slatki sirup.

varenik koji proizvodi Blato 1902varenik koji proizvodi Blato 1902

Kad ogladnite, a zaželite se malo gradskog štiha, odete u Tinel na pizzu; tu nećete pogriješiti.

Mi, iz G.E.T. Reporta, volimo jesti lokalno pa, kad god možemo, jedemo u konobi Zlinje. Vlasnica, Katarina Donjerković Baničević, naša je dobra prijateljica i volimo se družiti s njom, ali i kuhinja je odlična. Ovaj smo se put nauživali domaćih lignji i riba iz mora (ne iz Metroa) tako da, kad ste u Blatu, ne morate me niti zvati za savjet - pravac Zlinje i prepustite se osoblju.

dio mesne i riblje ponude iz jelovnika konobe Zlinje u Blatudio mesne i riblje ponude iz jelovnika konobe Zlinje u Blatu

Etno kuća Barilo je nezaobilazna destinacija koju svakako morate vidjeti. Nalazi se u samom centru Blata, a u njoj je etno zbirka obitelji Marinović Barilo s velikim brojem uporabnih predmeta običnog čovjeka otoka i mjesta. Šetnja kroz ovaj obiteljski muzej predstavlja šetnju kroz stoljeća života otočana kao i ove obitelji čiji će potomci, koji još tu žive, biti vaši ljubazni domaćini. Zbirkama svojstvo kulturnog dobra i upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Etno kuća Barilo, BlatoEtno kuća Barilo, Blato

Što se samog natjecanja u izradi blatske lumblije tiče, ove godine je bila prijavljena rekordna, 51 lumblija, tako da žiri stvarno nije imao lagan posao. Izložba, degustacija i proglašenje najbolje blatske lumblije u 2017. godini održana je u organizaciji Općine Blato, Turističke zajednice općine Blato, Radio Blata i Blatskih fižula ustanove u kulturi, te pod medijskim pokroviteljstvom Radio Blata, u velikoj dvorani Doma kulture u Blatu.

ocjenjivanje blatskih lumblija u velikoj dvorani Doma kulture u Blatuocjenjivanje blatskih lumblija u velikoj dvorani Doma kulture u Blatu

Svečanost je, kao i svake godine, bila lijepa i zanimljiva, prepuna dobre energije. Za razliku od mnogih sličnih manifestacija ovdje glavni događaj traje relativno kratko, što možda i nije loše. Tako je završna večer podređena legendi o mladom francuskom vojniku i mladoj Blajki te njihovoj ljubavi (na to ću se još vratiti) i samom natjecanju. Naravno, postoji i nagrada publike pa je tako i publika morala isprobati sve izložene lumblije, a dodatnu okrjepu mogli ste naći na izložbenim prostorima lokalnih vinara i OPG-ova te kupiti lumblije od čije je prodaje novac išao u humanitarne svrhe.

dodatna okrepu mogla se naći na izložbenim prostorima lokalnih vinara i OPG-ovadodatna okrepu mogla se naći na izložbenim prostorima lokalnih vinara i OPG-ova

Ovom je prilikom predstavljena i Blatska torta; njena autorica je Kristina Sardelić iz slastičarnice Moja Nadalina, koju je ljubav iz Vela Luke dovela u Blato, a iz ljubavi je i osmislila posebnu tortu posvećenu Blatu.

Blatska torta, koju je osmislila Kristina Sardelić iz slastičarnice Moja NadalinaBlatska torta, koju je osmislila Kristina Sardelić iz slastičarnice Moja Nadalina

A eto i rezultata natjecanja u izradi blatske lumblije:

Prema odluci stručnog ocjenjivačkog žirija u sastavu: Mirjana Mirošević, Jakica Dragičević, Jelena Šeparović, Marija Protić Sršen i Jelica Novaković prvo mjesto po ocjenjivanju stručnog žirija osvojila je Nedjeljka Sardelić, drugo mjesto Meri Sardelić, a treće mjesto Linda Bačić i Marija Sardelić, dok je i nagradu publike za najbolju blatsku lumbliju u 2017. godini također osvojila Nedjeljka Sardelić.

završna svečanost 6. Dana blatske lumblijezavršna svečanost 6. Dana blatske lumblije

Da blatska lumblija ima budućnost, pokazali su nam učenici srednje škole Blato; u nedjelju, nakon misnog slavlja, na Plokati u loži održana je tradicionalna degustacija i blagoslov lumblija koju su radili učenici Srednje škole Blato.

na Plokati u loži održana je tradicionalna degustacija i blagoslov lumblija koje su radili učenici Srednje škole Blatona Plokati u loži održana je tradicionalna degustacija i blagoslov lumblija koje su radili učenici Srednje škole Blato

Vratimo se sad na legendu o Francuzu i mladoj Blajki. Doduše, tu treba krenuti od početka. Kao prvo, od kada se točno i gdje počela praviti lumblija, vjerojatno je nemoguće točno reći. Međutim, već šest godina Blaćani, na čelu sa svojom turističkom zajednicom, iz godine u godinu održavaju Dane Lumblije, tako da je to sada već postao turistički brend. Znam to jer i mi zadnje tri godine dajemo svoj obol toj manifestaciji. Pet godina traje prikupljanje materijala za projekt zaštite blatske lumblije te ih je, eto, ove godine ministarstvo i uzelo u postupak.

Iz tog razloga ove godine su gosti na Danima blatske Lumblije bili članovi Udruge Poljički Soparnik; upravo da bi, kroz prezentaciju o zaštiti Poljičkog soparnika, pomogli Blaćanima u njihovom daljnjim koracima zaštite Lumblije. Održana je prezentacija na temu: Udruga Poljički soparnik, Omiš – primjer dobre prakse – Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak (ZOZP), a predavanje je održao veliki knez poljički Petar Rodić, dopredsjednik Udruge Poljički soparnik.

prezentacija Poljičkog soparnika u Blatuprezentacija Poljičkog soparnika u Blatu

Dakle, Lumblija je postala turistički brend, već unaprijed ima dosta prijava za radionice izrade lumblije iduće sezone, ljudi zovu, raspituju se... Lumblija je postala prepoznatljiva i to itekako treba iskoristiti u turističke svrhe. TZ Blata se trudi i radi odličnu promociju. Blato 1902 d.d. je na tržište stavilo varenik i lumbliju kroz cijelu godinu, isto kao i konoba Zlinje, u kojoj je moguće uvijek dogovoriti radionicu izrade Lumblije. Dakle, ljudi su stvorili kompletan turistički proizvod.

radionice izrade blatske lumblije održavaju se u konobi Zlinje u Blaturadionice izrade blatske lumblije održavaju se u konobi Zlinje u Blatu

Naravno sada slijedi ključan moment... Legenda o ljubavi mladog francuskog vojnika i mlade Blajke, njihova ljubavna priča koja završava s "ne zaboravi me"... Jesu li se ikad više vidjeli, ne znamo, ali volimo vjerovati u sretan kraj. Priča je divna, ljubavna i budi vjeru u ljude i to je krasno.

Upravo u toj legendi neki su ljudi našli način kako otežati priču oko lumblije. Jer ta legenda, kažu, nije istinita - lumblija se radi od davnih dana - pitamo od kada... E, to se baš i ne zna. Ma, slažem se ja da to možda nije točna priča, slažem se i da se lumblija radila na cijelom otoku, ali je li to dovoljan razlog da se uništava odličan projekt?

uz blatsku lumbliju veže se romantična legenda o francuskom kuharu i mladoj Blajkiuz blatsku lumbliju veže se romantična legenda o francuskom kuharu i mladoj Blajki

Vela Luka je itekako poznata po maslinovom ulju, Korčula po Marku Polu, Lumbarda po Grku i da ne nabrajam dalje... Zašto Blato ne bi bilo poznato po Blatskoj lumbliji; turisti imaju povod obići cijeli otok. Moramo pomagati jedni drugima, a ne stavljati si klipove pod noge.

A što se tiče same legende... Recimo ovako: u Motovun se dolazi i zbog Velog Jože, u Modrom jezeru kod Imotskog možete vidjeti vile koje tamo žive, na Kleku plešu vještice, vile i vilenjake u marketinške svrhe koristi i vinarija Bolfan Vinski Vrh... Ili, recimo, Verona, koja temelji svoj turizam na Romeu i Juliji, a to djelo čak nije niti napisao Talijan. Mislim da vam ne moram davati više primjera, a ima ih. Bitno je koliko ljudi može ubuduće bolje živjeti od lumblije, a ne toliko gdje je ona počela živjeti.

blatska lumblija blatska lumblija

 

 

 

Tomislav Stiplošek

Tomislav Stiplošek glavni je urednik G.E.T. Reporta i predsjednik udruge za kulturu stola G.E.T.

U 2016. godini FIJET Hrvatska u suradnji sa Zborom turističkih novinara HND-a dodijelio mu je priznanje za osobni doprinos popularizaciji i afirmaciji turističkog novinarstva te promicanje etičkih i profesionalnih standarda struke, koje dodjeljuje  u sklopu godišnje nagrade "Marko Polo".