Za nas iz G.E.T. Reporta ovogodišnji Zagreb VINOcom, međunarodni festival vina i kulinarstva počeo je dan ranije, u četvrtak. Naime 23. 11. dodijeli smo, po šesti put, nagrade Bijeli grozd. Kao što već svi znate, to je nagrada ili, možemo reći, proglašenje najboljih vinarija u sferi turizma ili, bolje reći, vinskog turizma. O dobitnicima smo već pisali pa sad nećemo o tome, ali odaziv samih vinara, kolega novinara i gostiju bio više nego odličan, tako da ćemo to, nadam se, ponoviti na isti način i sljedeće godine. Pet godina smo Bijeli grozd održavali unutar VINOcoma i vrlo smo zahvalni profesoru Dropuljiću što je prepoznao naš projekt i dao svoj izniman doprinos da izrastemo u ovo što smo danas. Nadamo se da će Bijeli grozd na ovaj način postati „uvodna” manifestacija samog VINOcoma te tako i dalje ostati vezana uz ovaj festival.
Zagreb VINOcom - Esplanade Zagreb Hotel
No vrijeme je da pišemo i o samom festivalu. VINOcom je svojevrsno čudo. Svi će mu naći pokoju zamjerku, posebice da je gužva i sijaset sličnih, ali svi će doći na VINOcom i rijetki ga propuštaju. VINOcom ne možemo uspoređivati ni s jednim drugim festivalom u državi, jer on je već pomalo prerastao u kult. Jednostavno, to je najposjećeniji vinski događaj u godini.
Cijena karte je ove godine bila 200 kuna i to je donekle profiliralo publiku; još uvijek je bilo iznimno puno ljudi, tako da je u pojedinim momentima gužva bila i prevelika. Čini mi se da je ove godine gastro dio bio manji nego inače, ali ovo je ipak vinski festival pa je to sasvim ok.
Zagreb VINOcom
Zagreb VINOcom
S druge pak strane, radionice su bile možda bolje nego ikad. Svakako treba izdvojiti: 30 godina Château Gruaud-Larosea (kroz 6 legendarnih berbi 1979, 1982, 1989, 1990, 2000, 2009. Srce Médoca, St. Julien apelacija te Bordeaux u najboljem izdanju) te Vertikala Château Latour (veličanstvena Grand Vin vina iz Château Latour iz Médoca, 2004, 2005, 2006, 2007, 2008.).
Neke radionice koje smo posjetili:
Engleski pjenušci, nova Champagne?
Radionicu je vodio Mario Tomeković, naš sommelier iz Londona kojeg ste mogli upoznati kroz emotivno pismo objavljeno u prošlom broju G.E.T. Reporta. Bila je to iznimna prilika na jednom mjestu usporedno kušati selekciju engleskih pjenušaca, reprezentativnih uzoraka iz južno-engleskih okruga Dorset, Hampshire, Sussex i Kent, usporedno s uzorkom jedne od ponajboljih Champagne kuća Charles-Heidsieck. Također, da vidimo kako stoji naša regija, našli se ovdje pjenušac Luna istarske vinarije Domaine Koquelicot i Gourmet rose penina vinarije Istenič iz Bizeljskog.
Pogodno tlo na kojem se do srednjeg vijeka uspješno uzgajala vinova loza, nove klimatske promjene i vizionarska upornost pionira proizvodnje engleskih pjenušaca pokazuju dojmljive rezultate. Uz sadnju velikih šampanjskih sorti u vinograde te uz sve bogatije iskustvo podrumarstva, tradicionalne metode proizvodnje pjenušaca obećavaju perspektivnu i uzbudljivu budućnost.
Zagreb VINOcom - radionica: Engleski pjenušci, nova Champagne?
Enjingi, crni Enjingi
Ivan Enjingi i Ivo Kozarčanin proveli su nas kroz povijest crnog Venja. Kušali smo sortna vina koji su sastojci crnog Venja (frankovku, cabernet sauvignon, crni pinot, zweigelt); tako smo se vratili malo u povijest uz zweigelt iz 2012., 1994. i 1985., crni pinot, merlot i cabernet sauvignon iz 2003. (sastojci crnog Venja 2003.), ali i crno Venje 2009. , koje je još uvijek u tanku te frankovku, crni pinot i cabernet sauvignon iz berbe 2015., sastojke crnog Venja 2015. Našao se tu i vinjak iz 1984. godine, a prezentaciju su pratili sirevi zadružne Mljekare BiZ te Enjingijevi domaći suhomesnati proizvodi.
Radionica je pokazala veličinu crnog Venja i njegovog kreatora, Ivana Enjingija te važnost poštovanja prema prirodi, a završila je bijelim vinom - Graševinom kasne berbe iz 2015. - kao najavom radionice na VINOcomu 2018. godine.
Zagreb VINOcom - radionica: Enjingi, crni Enjingi
25 godina revije svijet u čaši
Prva hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam Svijet u čaši, na Martinje ove godine, navršila je punih 25 godina neprekinutog izlaženja. Jubilej je obilježen tradicijskim Ateljeom okusa i novim izdanjem revije br. 156. Svečanost u povodu jubileja je održana za vrijeme festivala. Uz osovinu Mladen Horić, Željko Suhadolnik i Marko Čolić, u protokolarnom dijelu uz mikrofon, a poslije i kroz druženje našli su se i Ljudevit Grgurić Grga s Hrvatske televizije te popularni pjevač vedrih nota Krunoslav Kićo Slabinac.
Izlagači
Eh, da, izlagači... Pa možemo reći da je više od devedeset posto svih relevantnih hrvatskih vinara bilo prisutno, kao i ono ponajbolje iz regije. Da sad ne nabrajam vinare i njihova vina, jer za to nema mjesta, reći ću tek da je stvarno bilo za kušati fantastičnih vina, što je dokaz kako je vinska scena u Hrvatskoj postala itekako dobra i konkurentna. Ipak, trebalo bi izdvojiti barem nešto što mi se posebno svidjelo na ovogodišnjem VINOcomu. Pa recimo ovako... Mislim da posebnu pažnju zaslužuje linija crnih vina vinarije Kamnik (tu skoro da su bez prave konkurencije). Posebno treba izdvojiti vina Bodren Borisa Drenškog, koji je još uvijek moj apsolutni favorit kada su predikatna vina u pitanju. Zatim, recimo, liker od lješnjaka tvrtke Primores - to je nešto što me izulo iz cipela, to morate probati. Otkriće je bila kombinacija slane čokolade Solane Nin i likera od kupine OPG-a Radić; prvo uzmete komadić čokolade, pustite da se rastopi u ustima, a potom popijete gutljaj likera - rezultat je zanimljiva i dugotrajna okusna senzacija. Bilo je tu još nekih odličnih vina, recimo Chardonnay koji su zajedno radili Alan Bibich i Rudolf Štefan za potrebe restorana Pelegrini; stvarno odlično vino. Zatim, recimo, Ocu, vinarije Boškinac (vino posvećeno ocu Borisa Šuljića) i da ne nabrajam dalje, jer ih stvarno ne mogu sve nabrojiti.
Zagreb VINOcom
Zagreb VINOcom
Kada pišem o vinskim festivalima, obično to bude recenzija festivala po segmentima, ali za VINOcom to ne radim; ne zato što je VINOcom loš, naprotiv, već kao što rekoh, taj festival je postao kult ili, kao što danas vole moderno reći, to je must be mjesto - tu jednostavno morate biti. Zašto je to tako? Za to ima više razloga.
Jedan od razloga je što je to prvi pravi ozbiljni vinski festival u Hrvata i svi uz njega vežu neke emocije. To je jednostavno tako, ovaj festival ima „ono nešto”; to vam je prva ljubav.
Zagreb VINOcom
Sljedeći razlog je svakako mjesto održavanja - to je posebna priča; da radimo anketu na VINOcomu 90% ljudi bi vam reklo da je prostor u Esplanadi premali, da fali zraka i svašta nešto, a na sljedeće pitanje, da li da maknemo VINOcom iz Esplanade, 90% ljudi bi vam reklo: „Ni slučajno, Esplanada je nešto posebno!” To je fenomen tog festivala. Treba znati kako je nastao hotel Esplanade. Dakle Zagreb je bio jedna od stanica poznatog vlaka Orient Express, ali tadašnja bogata klijentela, koja je putovala tim vlakom, nije imala u Zagrebu adekvatan luksuzni smještaj i tada se je započela gradnja Esplanade, koja je i dan danas pojam luksuza i hotelijerske kvalitete. I to je jedan od razloga uspjeha VINOcoma.
Svakako jedan od razloga je i vrijeme održavanja. To je zadnji vikend u studenom i obično početak Adventa (ove godine je slučajno datumski ispao nešto ranije), tako da smo svi već praznički raspoloženi. Nekako VINOcom označuje početak prazničkog raspoloženja, veselja i blagostanja pa to daje neku posebnu atmosferu i energiju. Na vrlo suptilan način, VINOcom je posložen tako da u prvom planu nisu ni vinari, ni organizatori, ni mediji, već gosti, to jest kupci koji kupuju vino, ali to je napravljeno tako suptilno i nježno da to ne smeta ni vinarima ni medijima, jer je organizacija VINOcoma posložena tako da imate osjećaj da je organizator to posložio baš tako samo za vas.
Zagreb VINOcom
Da, to je najveći festival u regiji, ali daje izniman dojam personaliziranosti - i to je jedan od razloga uspjeha ovog festivala. Izlagači koji dođu na VINOcom rijetko prestanu dolaziti; jednostavno kao da se stvara neka veza između njih i organizatora i to traje te naravno i to doprinosi uspjehu festivala.
Publika... O, da - i stara i nova publika, to je posebna ljubav. VINOcom je posebno mjesto za svakog vinoljupca. Tu se počinje učiti o vinu i tu se završava. VINOcom itekako ima svoju publiku i to je naravno veliki razlog uspjeha ovog festivala.
Ivan Dropuljić, direktor Zagreb VINOcom festivalaOrganizacija... E, to je posebna priča. Svatko tu radi svoj posao i rade ga dobro. Međutim, bez profesora Ivana Dropuljića taj festival ne bi bio to što jest. On je to ljepilo koje sve prije navedeno drži na okupu. Jer, kao što on i sam kaže: ili si vinski čovjek ili nisi, a VINOcom je za vinske ljude.
Nadam se da će nam sljedeći VINOcom donijeti pokoje iznenađenje u organizaciji, jer ne valja se opustiti, uvijek treba težiti boljem i uvijek uvoditi neke male promijene, ali profesor to zna bolje nego ja, tako da ne brinem oko toga.
Na kraju, pitanje: Zašto je VINOcom središnja vinska manifestacija? Zato što se godina mjeri od Slapnice do Slapnice, a VINOcom je u sredini.
Pozdrav svima i vidimo se na Zagreb VINOcomu 2018.!
