Prema jednoj teoriji graševina potječe iz Champagne, a prema drugoj iz Rumunjske. U naše krajeve najvjerojatnije dolazi iz njemačkog Heidelberga. Ni na koji način nije u srodstvu s rajnskim rizlingom. Uspijeva u Austriji, Mađarskoj, Italiji, Češkoj, Slovačkoj, te u Sloveniji (gdje je dio lokalnih kupaža – cviček, belokranjec bizeljčan,...) i Hrvatskoj, gdje je najraširenija bijela sorta. Graševina (welschriesling, talijanski rizling, olaszrizling riesling italico, laški rizling, rizling Vlašsky, Grašica) je bila dugi niz godina zanemarivana, ali posljednjih godina ponovo dobiva na popularnosti. Za Hrvatsku je značajno da je ova sorta u vodič sorata, Wine Grapes, uvrštena pod hrvatskim nazivom graševina.
U Hrvatskoj najbolje rezultate daje upravo u Slavoniji, od kuda dolazi i ovo vino. Točnije iz Vukosavljevice, iz Podruma Vineda kojeg su osnovale obitelji Kaša i Kovač. Graševina zauzima najveći dio od (trenutno) 6 ha vlastitih vinograda zasađenih 2008. godine.
Već na prvi pogled kristalno bistro, zlatno žuto vino obećava nešto više – ozbiljnije bijelo vino (vjerojatno su položaji vrhunski, prinosi niži, berba skoro kasna). To se potvrđuje i na mirisu, koji je višeslojan, cvjetno-voćni, s dominacijom lipe, jabuke i kruške. Na okusu se najprije otkriva značajka sorte viša kiselina, koja je zbog nešto grama neprovrelog šećera lijepo ukomponirana, potom voćnost i, kao točka na i, nježna mineralnost. Vino je srednje punog tijela i vrlo živahno u ustima, čemu doprinose nježni mjehurići CO2. Jedino malo viši alkohol narušava potpunu harmoniju vina, koje se lijepo spaja s gljivama na žaru, slatkovodnim ribama, bijelim mesom, pizzom margeritom ...
Viši alkohol
Sortnost, ozbijnost i pitkost
