Kadarku sam probao prije nekoliko godina kao jednu od autohtonih srpskih sorti i nije na mene ostavila neki osobit dojam pa nisam o njoj dalje niti istraživao. Već neko vrijeme kroz hrvatsku vinsku scenu polako, ali sigurno, kroči vinarija Tonković. Njihova vina od kadarke (koja je, u stvari, sorta cijele panonske nizine, a ne samo Srbije) značajno je promijenila moje mišljenje o toj sorti.
Činjenica koju svakako želim istaknuti na početku ovog teksta jest vizija, jer ne postoji druga riječ za rad ove vinarije. Kada vinarija ima 10 hektara, a sve je samo jedna sorta - kadarka, tada je jasno da od te sorte žele napraviti nešto savršeno. Nisu poklekli pa zasadili poznate svjetske sorte, već su odabrali svijetu predstaviti nešto novo, to jest kadarku. Odabrali su iznimno težak put na kojem će morati izbjegavati mnoge kompromise i ako to uspiju, napravit će veliku stvar i zato je bitno da imaju viziju - a oni ju imaju. Ali idemo redom.
O sorti
Kadarka je velika, zaboravljena sorta grožđa Panonske nizine koja upravo doživljava renesansu. Nekada se uzgajala po cijeloj Slavoniji i Vojvodini, a vina kadarke proizvodio je djed poznatog hrvatskog vinara Ivana Enjingija. Nestala je pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog svoje osjetljivosti i zbog rasta popularnosti frankovke i crnog pinota. Zadržala se pretežno u Mađarskoj, gdje je podjednako uspješna kao samostalna sorta i kao sastojak cuvéea Bikova krv. Kadarka je sorta grožđa velikoga potencijala, idealna za proizvodnju modernih vina jer im daje svježinu, mekoću i umjerenost, kao da odražava panonski karakter i terroir na kojemu uspijeva.
Priča iz prošlosti
Kadarku je volio Franz Schubert, nazivao ju je Szekszardskim nektarom, bila mu je inspiracija za čuvenu skladbu Trout Quintet. Franz Liszt je zbog kadarke skladao pjesmu u čast regije, Szekszárd Mass... Štoviše, Liszt je iz svojih osobnih razloga svake godine slao kadarku papi Piju IX. Tonkovići su tu tradiciju obnovili 2009. godine te prvi put poslali kadarku Benediktu XVI. Tradicija se nastavlja...
O obitelji Tonković
Početkom 2000-tih, hrvatska obitelj Tonković kupila je desetak hektara zemlje u Bačkim vinogradima na Subotičko-horgoškoj pješčari i ondje zasadila kadarku, na cca 7,5 ha. Angažirali su enologe iz Mađarske i iz španjolske vinske regije Rioje, kako bi napravili moderno i elegantno vino od ove stare, autohtone sorte Panonske ravnice čiji korijeni vuku sa Skadarskoj jezera, još iz 17.st. Izgradili su podrum, ukopan u pješčanoj dini, uredili mali, lijepi salaš te iz godine u godinu, iz berbe u berbu - vina Tonković sve su bolja.
Pravi vizionar, začetnik ideje o obnovi stare sorte na njezinom nekadašnjem terenu - bio je Ignacije Tonković: "Kadarka je bila simbol ovoga podneblja; trebamo se samo malo potruditi i ona će ponovo biti naša najveća prepoznajnica! Želimo joj vratiti stari sjaj i obnoviti njezinu tradiciju." Obitelj je veoma hrabro posadila samo jednu sortu u vinogradu: "...mislimo da je u jednom podrumu vrlo teško uzgajati i njegovati puno vrhunskih vina. Naši vinari obično računaju imati u jednom podrumu 4-5 vrsta vina, no naš koncept je vrlo rigidan i beskompromisan - kadarku želimo dovesti do savršenstva i njezin genetski potencijal iskoristiti do maksimuma.", govorio je Ignacije Tonković.
O vinima Tonković
Svjetska vinska javnost već je prepoznala kadarku Tonković: Fantazija 2011 i Rapsodija 2012 ponosne su nositeljice Decanterovih brončanih medalja, preporuku za lokalnu sortu dobio je Rosé 2014. Kadarka je nekada, u Austro-Ugarskoj bila vino gospode i bilo je najcjenjenije vino na području Bačke. Danas se vina Tonković piju u Bordeauxu, zauzela su svoje mjesto u bordoškom gradu vina La Cité du Vin, u vinoteci Latitude 20 i u restoranu Le 7. Vole ih (zahtjevni) Francuzi, kupuju Belgijanci i Švicarci, polako se probijaju na zahtjevno englesko - i američko tržište, u Srbiji su u prestižnim restoranima, a polako osvajaju - i Zagreb i Ljubljanu.
Na organiziranoj degustaciji kušali smo:
- eksperimentalni pjenušac od kadarke 2015. & sir brie
- ružičastu kadarku (pretpremijera roséa 2016.) & drniški pršut
- Fantaziju 2012 & sir comté (Comté je prešani sir koji se proizvodi isključivo od kravljeg nepasteriziranog, djelomično obranog mlijeka pasmine Montbéliard (svako govedo mora imati barem jedan hektar za ispašu) bez imalo aditiva; Jurski masiv)
- Rapsodiju 2013 & sir mimolette (Mimolette je francuski sir slatkasto-orašastog okusa i izrazito narančaste boje, spravljen od kravljeg mlijeka. Izgledom podsjeća na dinju, a ima grubu sivu koru koja nastaje uslijed djelovanja posebnih mikroorganizama, takozvanih brašnenih grinja)
- Icona 2014 iz bačve (Icone) & rosette de Lyon (kobasica od svinjske nogice)
- Fantazija 2013 iz bačve & rosette de Lyon
- Slatko vino od kadarke 2015 & pralina od slatke kadarke i bijele čokolade by Catering Topolovec
Zaključak
Trenutno su u prodaji dostupna dva njihova vina: Fantazija i Rapsodija. Oba su vrlo dobra. Ono što se, po meni, kao lajtmotiv provlači kroz njihova vina jest elegancija. Da, ukusna su, pitka i elegantna. Na pjenušcu još treba raditi. U stvari, treba mu vremena, kao i vinu Ikona, ali zato je njihov slatkiš, slatka kadarka, odlično vino.
U svakom slučaju, za koju godinu od ove vinarije možemo očekivati jako puno.
Osim Fantazije i Rapsodije, uskoro će u prodaji biti i rosé. Ova vina moći će se kušati na vinskim festivalima: Vinart Grand Tasting u Laubi 25. i 26.2 te Pink Day u Mimari 11.3.2017.