U Zagrebu, u prostoru pizzerije The Pizza House u Tkalčićevoj ulici, održana je prezentacija srpskih rakija od šljiva (šljivovica), u organizaciji udruge G.E.T. i njihovog suradnika iz Beograda, Dejana Vranića. Za degustaciju je bilo ponuđeno 26 šljivovica različitih tehnologija izrade i starosti - tako je bilo mladih, koje su prošle kroz inox tankove te starijih, koje su dvije ili više godina odležavale u bačvama od hrasta, duda ili bagrema. Najstarija među njima odležavala je u hrastovim bačvama čak 20 godina!
Rakija je prirodno žestoko piće izrađeno destilacijom fermentiranog voća, čija proizvodnja ima na našim područjima dugu tradiciju. Posebno se u tom smislu ističu loza i šljivovica.
Dok se u proizvodnji lozovače donekle držala kvaliteta, a posebno kad su u pitanju rakije s dodatkom ljekovitih i drugih aromatičnih biljaka, šljivovica je dugo vremena bila potpuno zanemarena u pogledu kvalitete te je vremenom zauzela posljednje mjesto u svijesti potrošača.
U novije doba je, ipak, kod proizvođača porasla svijest o potrebi razvoja kvalitete pa su šljivovice, a posebno u Srbiji, daleko odmaknute od imidža "brlje" - jeftine rakije loše kvalitete s visokim udjelom metanola. Ponovna popularizacija tradicije i prirodnih proizvoda donijela je i nov marketinški pristup te brendiranje rakije kao autohtonog proizvoda s Balkana pa smo tako svjedoci nicanja specijaliziranih ugostiteljskih objekata, takozvanih rakija barova, a potrošači sve bolje prepoznaju da je prirodna rakija umnogome kvalitetnija i zdravija od industrijski proizvedenih alkoholnih pića.
U Srbiji se rakija posebno smatra nacionalnim pićem; ukorijenjena je i u tradiciju i svakodnevni život, a to je rezultiralo velikim napretkom u proizvodnji visokokvalitetnih rakija, na što ukazuju i mnoge nagrade. Izdvojit ću medalje, od kojih je jedna duplo zlato, koje je ove godine na WSWA Konvenciji (Wine & Spirits Wholesalers of America) u Las Vegasu, osvojila destilerija Zarić iz Kosjerića. Zbog toga smo, u suradnji s Dejanom Vranićem, našim suradnikom iz Beograda, htjeli pokazati kakve šljivovice mogu biti.", rekao je Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.
Kada je hrana u pitanju, rakija je svestrana. Može biti aperitiv, dižestiv, a odležane, kompleksne rakije odlično se slažu i s hranom - primjerice sa crvenim mesom ili desertima kao što su tamna čokolada i suho voće. Prilikom ove degustacije, šljivovica je sljubljivana sa čipsom od jabuka i suhim datuljama. Nakon degustacije, domaćini - pizzerija The Pizza House (Tkalčićeva 73), pripremili su nekoliko različitih odličnih pizza, jer jasno je - alkohol nikada ne bi trebalo konzumirati bez hrane.
Kako se proizvodi rakija?
Najkvalitetnija rakija dobiva se od zrelih, očuvanih i neoštećenih plodova, koji se nakon branja odlažu u posebne posude na tamnom i umjereno toplom mjestu i bez prisustva zraka, gdje dolazi do postepene fermentacije (vrenja). U tom procesu, uslijed djelovanja kvasca, šećer iz ploda pretvara se u alkohol. Nakon toga se vrši destilacija - postupak izdvajanja alkohola iz fermentirane smjese - popularno rečeno: pečenje rakije.
Za postizanje vrhunske kvalitete rakije, vrši se dvostruka destilacija. Nakon prve destilacije dobiva se sirova, tzv. meka rakija, slabije kvalitete, a poslije druge destilacije prepečenica.
Proizvedena rakija je bezbojna, voćnih aroma i takva se stavlja na odležavanje - kratko u inox tankove ili više godina u drvene bačve. Najčešće se koriste bačve od hrasta, duda ili bagrema, a takvim sazrijevanjem rakija dobiva tamniju boju, bogate arome i skladniji okus.
U skladu sa sve boljom kvalitetom rakije, proizvođači daju sve veću pažnju privlačnim i elegantnim pakiranjima koja konzumentima prenose priču svojeg sadržaja.
Kako se pije rakija?
1) Natočite malu količinu (2 do 3 gutljaja) rakije u čašu. Preporučljivo je, pogotovo za rakije koje su odležavane u drvenim bačvama, da se konzumiraju iz čaša koje su šire pri donjem dijelu i sužavaju se ka vrhu (tip konjak čaše) te na sobnoj temperaturi (18 do 20 °C).
2) Čašu držite nasuprot izvora svjetlosti. Boja šljivove prepečenice, može nam ukazati na starost, ali i na način starenja i vrstu drveta od koga je napravljena bačva za starenje. Dužim starenjem u hrastovoj bačvi, šljivovica dobiva zlatno žute do maslinasto žute tonove, u bagremovim bačvama od limun do slamnato žute boje, dok u dudovim bačvama ton žute koji vuče na crveno. Treba naglasiti da sve ovo u mnogome zavisi od dužine i načina vođenja starenja alkoholnog pića.
3) Držite čašu za stopicu i zavrtite je tako da se rakija oplahne zidove čaše. Zatim pogledajte „suze“ koje se formiraju i klize niz stijenku. Njihova debljina i brzina slijevanja govore nam o starosti pića. Što je rakija starija, to je viskoznija pa će „suze“ na čaši biti deblje i sporije će kliziti niz stijenku čaše.
4) Držite čašu za stopicu i prinesite je vrhu nosa. Udahnite duboko kroz nos. Zamislite: na što vas ovi mirisi podsjećaju? Pokušajte se prisjetiti gdje ste ih sve mogli osjetiti. Ponovite ovaj postupak još jedanput. Kod voćnih rakija, preko mirisa možemo ustanoviti mnoge njegove karakteristike. Kod starih šljivovica, odležanim u drvenoj bačvi, dolazi do formiranja kompleksnih aroma, takozvanog bogatog bouqueta.
5) Prinesite čašu ustima i uzmite mali gutljaj puštajući da se tekućina razlije preko Vašeg jezika. Provaljajte ju po ustima i progutajte. Ono što ćete osjetiti je stalno smjenjivanje aromatskih kompleksa. Ovisno od tipa i starosti pića, načina na koji je njegovano i odležavano, može se osjetiti pun ukus, harmonija i široka paleta tonova od voćnih do cvjetnih, začinskih, drvenih i drugih.
Savjet za degustaciju: degustirate li veću količinu rakija, budite oprezni zbog visoke koncentracije alkohola. Dobar trik je rakiju u čaši razrijediti vodom čime se smanjuje postotak alkohola, ali zadržavaju sve aromatske karakteristike.
*** Više fotografiija s degustacije možete vidjeti u Facebook albumu:
Prezentacija i degustacija srpskih šljivovica
