Ovo izdanje kolumne posvećeno je dvjema vinarijama i dvama vinskim barovima te Osijeku, gradu sa svih strana okruženog vinogorjima, čiji je nekadašnji glavni gradski trg nosio ime Vinski trg i koji je, sve do prije pedesetak godina, imao vinograde u samom centru grada. Budući da sam zagovaratelj bike & wine koncepta, iskoristio sam lijepo travanjsko vrijeme te sva četiri vinska subjekta s odabranim društvom obišao biciklom!
Opća je percepcija šireg osječkog područja kao regije nepregledne ravnice; gigantskih polja pšenice, kukuruza i suncokreta. Prema podacima Vinogradarskog registra, Osječko baranjska županija ima najveću proizvodnju vina u državi; jedina je županija u Hrvatskoj u kojoj se proizvede više od 100 tisuća hektolitara vina godišnje. U županiji se nalaze četiri vinogorja, a Osijek je u središtu toga četverokuta. Zapadno od Osijeka je feričanačko vinogorje, južno je đakovačko, istočno erdutsko, a sjeverno je baranjsko vinogorje. Sva četiri vinogorja su od centra grada udaljena 30 - 40 kilometara, a nisu daleko ni Ilok ili Zlatna dolina pa ni mađarski Vilánny, koji je uz Tokaj njihovo najpoznatije vinogorje i koji je, prije podjele na Baranju i Baranyu, bio integralni dio beljskog veleposjeda.
Najstarije ime današnjeg trga Svetog trojstva u Tvrđi - povijesnoj jezgri Osijeka je Vinski trg. Vino se tamo dopremalo svake srijede i subote te prodavalo ugostiteljima i vojnicima. Postoji i kazališna living history predstava "Vinski trg" u kojoj publika, kroz interakciju s glumačkim postavom, upoznaje povijesne činjenice, starogradske priče i legende osječke Tvrđe. Posebnost „šetnji“ kroz Tvrđu je što različiti kostimirani, povijesni i fikcionalni likovi kroz interakciju s publikom, na inovativan i slikovit način, prepričavaju povijest ovog kraja i uprizoruju scene iz života Tvrđe, vezane za konkretne lokacije, a jamče novi doživljaj povijesno urbane jezgre grada Osijeka.
Kroz predstavu, publiku vodi barunica Paulina von Hermann, poznatija kao Mačkamama, a završetak je u regionalnog vinoteci kod Vodenih vrata.
Premijerno izvođenje predstave vinski trg, photo by Dražen Lazić
Predstava se izvodi u produkciji Hrvatskog društva kulturnog turizma –CROCULTOUR. Scenarij potpisuje Siniša Kovač, a produkciju Jesenka Ricl, predsjednica društva. Dio je interaktivnog projekta "Zaboravljena tvrđa" koji promovira povijesne činjenice te materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu osječke Tvrđe kroz kazališno turističke predstave. Cilj projekta je razviti konkurentan i kvalitetan kazališno turistički sadržaj kroz realizaciju inovativnih rješenja kulturnog turizma, promicanje tradicije i bogate kulturne baštine grada Osijeka, njegova identiteta i raznolikosti. Na sadržajnoj razini temelji se na povijesnim činjenicama, poznatim gradskim pričama te manje poznatim legendama iz života Tvrđe. Na formalnoj razini projekt je multidisciplinaran, na granici turističke ture i izvedbene umjetnosti, koji koristi interaktivne strategije komunikacije s publikom.
U Osijeku su nekad postojali vinogradi u samom središtu grada, a bili su u vlasništvu kapucinskog samostana. Kapucini su ondje proizvodili vino za svoje liturgijske potrebe, a vinograd je posječen šezdesetih godina prošloga stoljeća, u valu nagle urbanizacije Osijeka.
VINOTEKA VINITA
Kada u Osijeku poželite kvalitetan tretman nepca čašom vina, svi putevi odvest će vas u smjeru Vinite. Smještena je u ulici Josipa Jurja Strossmayera – popularnoj Štrosiki, tik uz središnji osječki trg. Vinoteku su 2011. godine osnovali supružnici Tanja i Vinko Ručević. U protekle četiri godine Vinita je uspjela u onome što je njezinim vlasnicima bila želja i cilj – kreirati program različitih sadržaja kojim će privući, a ujedno i educirati građane, promičući i podižući kulturu stola na višu razinu, a samim time i kulturu uživanja u vinu.Bogat program upotpunjavaju razne kreativne aktivnosti vezane uz vino, kao što je amatersko natjecanje u slijepom kušanju vina Naj nepce, namijenjeno svim entuzijastima i ljubiteljima vina.
Vinoteka Vinita, Vinko i Tanja Ručević
Rustikalni stil, naglašen zidovima obloženim crvenom ciglom i drvenim namještajem, Vinitu pretvara u maleni vremeplov koji uz okus dobroga vina, posjetiteljima vraća duh prošlih vremena. Ono što posjetitelje uvijek iznova vraća Viniti jest jednostavan domaći šarm, koji sve prisutne u tren oka pretvara u strastvene zaljubljenike u vino.
Bogatu rapsodiju okusa omogućuje širok izbor vrhunskih vina iz svih regija Hrvatske, uključujući mnoga imena domaćih vinara koja se ne mogu pronaći u trgovačkim centrima, ali i mnoga imena iz uvoza. Vinska karta Vinite broji oko 350 etiketa iz cijeloga svijeta, zbog čega ovo mjesto krase epiteti najvećeg i najraznolikijeg izbora vina koji se može pronaći na jednom prostoru.
U šarmantnom ambijentu podruma Vinite održane su mnogobrojne vođene degustacije i enogastronomske edukacije, uspijevajući uvijek okupiti šarolik dijapazon posjetitelja - od vrhunskih sommeliera pa sve do povremenih konzumenata tog plemenitog pića.
Osim dražesnog ambijenta i pozitivnih vibracija kojima odjekuje spomen imena ove vinoteke, upravo je Vinita mjesto iz kojeg je niknuo prvi osječki vinski festival - WINEOS, po prvi puta održan 2014. godine u Muzeju Slavonije, a nastavlja se četvrtu godinu zaredom 1.-2.prosinca 2017. Vezano uz nadolazeći festival Tanja Ručević je istaknula:
Festival je objedinio prezentacije, seminare i edukativne radionice za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje, novinare i ljude iz javnog života te kušanja vina i raznih delicija za sve ljubitelje vina i gastronomije i time posjetiteljima pružio priliku da saznaju mnoštvo detalja iz enogastro riznice okusa i znanja. S WINEOSom, Osijek je po prvi puta u svojoj povijesti grada dobio festival koji je u cijelosti posvećen kulturi stola, vina i hrani, kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude.
Zbog kvalitetne ponude urbanih sadržaja, ova je vinoteka postala ugledno i popularno okupljalište osječkih vinoljubaca; stoga, kada se nađete u blizini, nemojte oklijevati svoje nepce počastiti u Viniti.
WINE BAR BARRIQUE
U svojim lutanjima, u neprekidnoj potrazi za savršenim hedonističkim užitkom obišao sam brojne restorane, barove, izletišta, ali titula odredišta s najljepšim pogledom (barem u panonskoj Hrvatskoj) definitivno pripada wine baru Barrique.
Barrique je smješten pored monumentalnog spomenika "Pobjeda" kipara Antuna Augustinčića posvećenog batinskoj bitci, u narodu popularno zvanog "Julka". Inače, od samog sela Batina u kojem je nedavno otvoreno i pristanište za kruzere i koje je jedino baranjsko mjesto na samom Dunavu, Barrique je udaljen oko dva kilometra, i da biste do njega došli, morate proći nisku gatora na strmoj kaldrmi, a potom i kroz nepregledne vinograde.
Barrique u ponudi ima isključivo baranjska vina.
wine bar Barrique, photo by Zvonimir Janković
Sve se tu vrti oko vina. Prije otvaranja wine bara tu je bila prodavaonica vina Kalazić, a u trenutku kada sam razgovarao s vlasnicom Marinom Šašlin, priključili su nam se i Zagrepčani zaposleni u tvrtki za reviziju trošenja sredstava iz EU fondova, a koji su tih dana bili u radnoj posjeti vinarijama Pinkert iz Suze i Kronos iz Batine.
Marina nije slijedila put većine mladih koji gledaju samo kako da uteknu iz ovog područja; nakon završenog Menadžmenta u turizmu u Iki pored Opatije i stručnog usavršavanja na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu vratila se u Batinu i otvorila Barrique.
wine bar Barrique - Marina Šašlin, photo by Zvonimir Janković
I wine bar Barrique promovira bike&wine koncept. Koncem prošlog kolovoza se održao se Liberty fest koji je imao edukativne, zabavne i sportsko rekreacijske komponente. Između ostalog održana je i biciklijada pod motom Otkrijete skrivenu DRAŽ Baranje (Batina se nalazi u općini Draž), čija je trasa išla kroz vinograde i surduke, obroncima Banovog brda, a start i cilj je bio upravo ispred wine bara Barrique.
VINARIJA HUDOBEC
Posjetio sam baranjskog vinara Josipa Hudobeca koji tvrdi da je jedini komercijalni vinar na ponajboljem baranjskom vinogradarskom položaju - Goldbergu.
Belje je zaštitilo ime Goldberg što je i naziv njihove premium linije vina, međutim Belje svojih vinograda na Goldbergu nema. Ne kažem da su ta vina loša, već jednostavno da nisu s vinogradarskog položaja Goldberg. Osim mene kao vinogradara na Goldbergu postoji i još nekoliko voćara. Doduše, postoji i još nekoliko vikend vinara s tristotinjak trsova, ali oni proizvode isključivo za vlastite potrebe. Dosta vina prodam na kućnom pragu, da sam lociran na nekoj važnijoj prometnici, postotak bi bio i veći. Nažalost, Popovac je u prometnom smislu slijepo crijevo Baranje.
Josip Hudobec
Osim vinarije, Josip ima i prenoćište i izletište. Nakon prve ceste koja je presjekla Banovo Brdo na relaciji Kotlina – Podolje, priprema se izgradnja ceste Kamenac – Popovac. To bi znatno ublažilo prometnu izolaciju Popovca i vinarije Hudobec i znatno pospješilo Josipovu vinsko - turističku priču.
Inače zanimljivo je da, iako locirano u srcu Baranje, većina stanovništva Popovca je iz Hrvatskog Zagorja. Još jedan djelić baranjskog multikulturalnog mozaika.
VINARIJA BRZICA
Vinarija Brzica smještena je na Erdutskoj kosi i to na mjestu gdje Dunav meandrira formirajući svojevrstan poluotok ispresijecan kanalima Hagl i Porić.
Jedinstveni su po tome što imaju više nasada s crnim sortama grožđa nego s bijelim. Posjeduju 6 hektara vinograda na lesnom tlu Erdutske kose, na 150 metara nadmorske visine. Od toga je 2/3 zasađeno crnim sortama. Svi trsovi se nalaze na jednom vinogradarskom položaju. Na tržište plasiraju graševinu, chardonnay, merlot, cabernet sauvignon, te cuvée koji osim merlota i cabernet sauvignona sadrži i vranac! Iako vranac kao sorta nije tipičan za Podunavlje, ovdje se pokazao zahvalnim, te zahvaljujući njemu proizvode jedinstveni cuvée. Sva crna vina odležavaju u barrique bačvama. Za kvalitetu vina uvelike je odgovoran i Slobodan Čapin, enolog i konzultant - vanjski stručni suradnik vinarije Brzica.
Vinarija Brzica
Godišnje proizvedu između 35 i 40 tisuća litara vina. Vinski podrum je star preko sto godina, ali je bio u lošem stanju te su ga temeljito obnovili i revitalizirali. Neka bijela vina pakiraju i u prozirne boce da se i prije otvaranja može dobiti dojam o boji i bistroći. Svaka boca svih vina ima svoj log broj. Označena je godina berbe i količina napunjenih butelja iz te berbe. Zalažu se da to postane standard kod svih vinara.
