Podrijetlo vina je od prije pisanih zapisa, a suvremena arheologija još uvijek nije sigurna u pojedinosti prvog uzgoja divlje vinove loze. Legenda kaže da su se ljudi penjali na drveće kako bi brali bobice, svidjeli im se slatki okusi i potom su ih počeli sakupljati. Nakon nekoliko dana, s fermentacijom, sok na dnu bilo koje posude započeo bi proizvoditi alkoholno vino.
U Biblijskoj knjizi Postanka spominje se kako je Noa proizvodio vino nakon Velikog potopa, a prema Grčkoj mitologiji Bog Dioniz je u svom djetinjstvu otkrio vinogradarstvo. Natjeran je da nauči toj praksi narode središnje Anatolije te je zbog toga nagrađen tako što je postao bog vina.
Najraniji dokazi o proizvodnji vina pronađeni su u Armeniji (oko 4100. godine prije Krista), u špilji ''Areni-1'', gdje je pronađena preša za vino, fermentacijske posude, staklenke i šalice. Arheolozi su također pronašli sjeme vinove loze Vitis vinifera, sjemenke grožđa koje se i danas koristi za proizvodnju vina.
