Cjelogodišnjim poslovanjem jačaju destinaciju i produljuju sezonu, bogatstvom sadržaja privlače goste veće platežne moći, a uz tradicionalna emitivna tržišta naklonjeni su im gosti iz SAD-a te s dalekih tržišta – obiteljski i mali hoteli jedan su od ključnih segmenata hrvatskog turizma
„Obiteljski i mali hoteli imaju iznimno veliku ulogu jer promoviraju ono autohtono i autentično, pokreću promjene i unaprjeđuju cjelokupnu hotelsku industriju te zaista vjerujem da investicija u njih čini i jedan od temelja održivog razvoja hrvatskog turizma. Turisti sve više traže odmor prilagođen njihovim konkretnim željama i potrebama. Upravo zbog toga mali i obiteljski hoteli sve više dobivaju na značaju jer nude specifičan turistički proizvod te su vrlo važni za privlačenje dodatnog segmenta turista u našu zemlju, i to tijekom cijele godine. Kako je većina malih i obiteljskih hotela visoke kategorije, jačanje ovog segmenta ponude izuzetno je važno za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma“, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli na prvom Kongresu obiteljskih i malih hotela i onih koji će to postati u zagrebačkom hotelu Westin.
Da su obiteljski i mali hoteli posebni i prepoznatljivi slaže se i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
„Obiteljski i mali hoteli predstavljaju segment koji značajno pridonosi bogatstvu i raznolikosti ukupne smještajne ponude naše zemlje. Karakterizira ih efikasnost u poslovanju, autohtonost i autentičnost, te osobni pristup gostu. Hrvatska turistička zajednica nastavit će provedbu kvalitetne promocije obiteljskih i malih hotela na ključnim emitivnim tržištima, posebice na tržištima Njemačke, Austrije, Velike Britanije, ali i SAD-a i Koreje čiji gosti posebno preferiraju ovaj vid smještaja“, naglasio je direktor HTZ-a.
Iako u ukupnim hotelskim kapacitetima čine svega deset posto - za razliku od primjerice Austrije, Italije i Grčke gdje ih je 80 posto - obiteljski i mali hoteli ponudom, sadržajima i kvalitetom odavno su premašili konkurenciju. Hrvatska danas broji oko 400 malih obiteljskih hotela, dok ih Italija ima 23 tisuće, a Grčka i Austrija po deset tisuća.
„Iza obiteljskih i malih hotela dobra je turistička godina. Zabilježili smo rast prometa, bolju popunjenost u pred i posezoni i to su trendovi koji nas vesele i ohrabruju. Unatoč dobrim rezultatima zadnjih godina rasli su troškovi poslovanja. Kako bi se održala postojeća profitabilnost štedi se i racionalizira na sve načine“, kazao je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela koja broji dvjestotinjak članova. Više od 50 posto članova imaju hotele sa četiri i pet zvjezdica, a 40 posto s tri zvjezdice. Čak 33 posto članova Nacionalne udruge smješteno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 16 posto u Primorsko-goranskoj, 13 posto u Istarskoj, slijedi Šibensko-kninska s 11 posto…
„Da bi održali kvalitetu, konkurentnost i osigurali rast u Nacionalnoj udruzi, institucionalno treba djelovati brzo i efikasno u četiri pravca – smanjenje troškova poslovanja kroz deregulaciju zakonodavnog okvira, uspostava sustavne promocije i brendiranja posebno kroz sustav HTZ-a, sustavna edukacija, osiguranje bolje dostupnosti povoljnijih financijskih sredstava između ostalog i iz EU fondova te refinanciranje prilagođeno malom hotelijerstvu s posebnom pažnjom na hotele u nerazvijenim destinacijama na moru i na kontinentu“, zaključio je Klarić.