Četvrtak, 11 Veljača 2021

U ruralnom turizmu trendove diktiraju turisti treće generacije

Napisala:  G.E.T. Eni Lea Hoyka
(Reading time: 1 - 2 minutes)
U ruralnom turizmu trendove diktiraju turisti treće generacije

Personalizirana usluga, originalnost ambijenta i ponude ruralnih prostora nikad nisu bili atraktivniji, pokazala je najnovija Studija upravljanja kvalitetom u ruralnom turizmu Hrvatske

Moderni turisti su istraživači. Oni su turisti treće generacije, zahtjevni su i znaju što žele. Za razliku od turista prve generacije koji putuju samo zbog putovanja ili onih druge generacije koji ciljano žele posjetiti određeno mjesto, turisti treće generacije putuju zbog motiva, traže doživljaj, iskustvo novih i različitih mjesta, individualnu, personaliziranu uslugu, fokus im je na autentičnim, lokalnim, jedinstvenim i teško ponovljivim kulturama. Zbog njihovih preferencija prema kulturi i tradiciji destinacije može ih se definirati i kao cross-kulturne turiste u potrazi za iskustvima koja uključuju aktivno učenje – stoji u Studiji upravljanja kvalitetom u ruralnom turizmu Republike Hrvatske, objavljenoj krajem siječnja.

„Gurmanski doživljaj, vinski turizam, živa baština koja podrazumijeva prezentaciju, interpretacija kulture života, umjetnost i obrtništvo, takozvane didaktičke farme za organizirane edukativne posjete školske i predškolske djece, život divljine, florikultura, rent-a-farm, kulturni krajolik, aktivna i avanturistička putovanja, samo su neki od trendova na globalnom ruralnom turističkom tržištu“, ističe Robert Baćac međunarodni stručnjak za ruralni turizam, koji je uz Stjepana Cukora, dr. sc. Eduarda Kušena i Ružicu Rašperić, autor ove zanimljive Studije koju je objavila Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“.  Njezina predsjednica Dijana Katica kaže kako je ruralni turizam Hrvatske u fazi ekspanzije kada je riječ o broju objekata, ali i raznovrsnosti usluga.

„U tom smislu primjetna je diversifikacija odnosno usmjerenost ka specijalizaciji ponude poput ruralnih kuća za odmor i kušaonica, tematskih izletišta, ruralnih kampova, robinzonskog turizma na ruralnom području... Također postoji potreba za snažnim pozicioniranjem ponude ruralnog turizma što je moguće učiniti kroz prepoznatljiv regionalni i lokalni brand. S tim u vezi biti će neophodno izraditi matricu standarda i klasifikaciju ponude u domaćinstvima, odnosno kreirati model integralnog upravljanja kvalitetom. Drugim riječima ruralna područja postaju tražena destinacija na turističkom tržištu što iziskuje permanentno podizanje kvalitete usluga i proizvoda uvođenjem certifikata i standarda kvalitete usluge koji turistima garantiraju komfor, izvrsnost u skladu s tradicijskim vrijednostima i načinom života na ruralnim područjima“, zaključuje Katica.  

Studija upravljanja kvalitetom u ruralnom turizmu Republike Hrvatske

Studija upravljanja kvalitetom u ruralnom turizmu Republike Hrvatske sufinancirana je iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.