Prema stručnjacima po vrijednosti turističkog brenda Hrvatska je deseta u Europi i 20. u svijetu, a iz prijašnjih kriza naučili smo da se brže oporavljaju one destinacije koje su imale dobar imidž u turizmu, istaknuto je na dvodnevnoj online konferenciji koja je na jednom mjestu okupila stručnjake iz turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije
„Posljedice krize uzrokovane pandemijom reflektirale su se na sve segmente života i gospodarstva, pa je tako primjerice broj zrakoplova koji trenutno lete nebom ravan onom iz 1969. Dom je postao naš stožer. Hoćemo li se ikada vratiti u normalu ili ćemo zadržati neke nove navike?“, zapitao se poznati PR stručnjak i profesor Božo Skoko na panelu kojim je završena dvodnevna konferencija Fresh Click – klikni za autentičnost i sigurnost.
Odgovor na pitanje profesora Skoke za mnoge nije nimalo utješan. Većina stručnjaka smatra kako se nikada više nećemo vratiti na način života prije pandemije. To ne mora biti tako loše. Naravno da nam nedostaju putovanja, druženja, kontakti i zagrljaji, ali pandemija može biti prilika za stvaranje novih proizvoda, transformaciju iz masovnog u individualni turizam, digitalizaciju poljoprivrednog i prehrambenog sektora, plasiranje proizvoda novim kanalima prodaje… Činjenica je da su se navike potrošača promijenile: traži se lokalno, autohtono, kupuje se online putem (na globalnoj razini najviše je porasla online prodaja hrane i to više od 600 posto), vraćamo se prirodi, cijenimo više slobodno vrijeme, otkrili smo lokalne atrakcije i izletišta, a prodajni lanci prvi put na policama supermarketa masovno nude autohtono i hrvatsko s malih OPG-ova.
„Poljoprivreda i turizam dva su sektora najugroženija pandemijom, no možda su ova iznimno teška vremena prilika za budućnost, snažniju suradnju i njihovu bolju promociju. U vremenima kada se traži lokalno, autohtono i autentično i kada ljudi sve više bježe u prirodu i u ruralne prostore, Hrvatska ima priliku kreirati i ponuditi novi ruralno-turistički proizvod“, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ koja je organizator konferencije. Dodala je kako je za postizanje tog cilja nužna interdisciplinarna i međusektorska suradnja, a upravo su se na ovoj konferenciji okupili brojni stručnjaci s područja turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije.
„Trebamo se okrenuti samodostatnosti, kratkim lancima opskrbe i novim kanalima prodaje kako bi očuvali ruralni prostor. Na raspolaganju su nam 4,5 milijarde eura u narednoj financijskoj perspektivi, ako uzmemo u obzir i sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost uvjeren sam da su nam financijski okviri dovoljni. Na svima nama je da ta financijska sredstva iskoristimo i iz ovih izazova iskoristimo maksimalne prilike i da hrvatska poljoprivreda i dalje bilježi rast i po obujmu, vrijednosti i konkurentnosti“, proučio je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
„Turistički sektor je mnogo toga naučio iz ove pandemije. Autentičnost i sigurnost postale su ključne riječi, javlja se potreba za snažnijim razvojem ruralnog, odnosno kontinentalnog turizma, naglasak je na održivom turizmu čiji je razvoj predviđen i Nacionalnom strategijom do 2030. Uvjerena sam da će turizam, jednom kada se stvore zdravstveni uvjeti, sasvim sigurno postati generator ekonomskog oporavka“, zaključila je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta.
Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom“.