Dobro je poznato da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Uvjerljivi dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola.
Iako je učinak umjerene konzumacije alkoholnih pića na smanjenje rizika od, primjerice, ateroskleroze opće prihvaćena stvar, sam mehanizam pozitivnog djelovanja još je tema brojnih rasprava u znanstvenim krugovima.
Smanjen rizik od ateroskleroze
U svrhu otkrivanja pozadine priče, znanstvenici su proveli meta-analizu koju su objavili u časopisu Nutrition, Metabolism & Cardiovascular Diseases. Studiozna analiza 31 studije proučavala je utjecaj konzumacije alkohola na biomarkere koji se povezuju s povećanim rizikom od ateroskleroze, poput omjera LDL i HDL kolesterola, razine triglicerida te markere koji ukazuju na upalne procese u organizmu. Rezultati su otkrili da alkohol u umjerenim količinama poboljšava omjer LDL i HDL kolesterola te smanjuje razinu interleukina 6, markera koji se povezuje s kroničnom upalom. Stoga je posljedica umjerenog uživanja alkoholnih pića smanjen rizik od ateroskleroze, odnosno nakupljanja plakova na unutrašnjosti krvnih žila.
Iako se u kontekstu blagotvornog učinka na zdravlje najčešće spominje crno vino zbog sadržaja polifenola, sve je više dokaza u korist konzumacije piva koje također sadrži širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz biljnih izvora, uključujući polifenole i fitoestrogene.
Pozitivan utjecaj na lipidni profil i razinu upalnih biomarkera
Najnovija studija objavljena ove godine u časopisu Wiener klinische Wochenschrift bavila se upravo utjecajem konzumacije piva na rizik od kardiovaskularnih bolesti. 33 muškarca s visokim rizikom razvoja bolesti srca sudjelovalo je u randomiziranoj studiji. Svi ispitanici prvo su konzumirali pivo (660 ml dnevno), zatim bezalkoholno pivo koje je osiguralo podjednaku količinu polifenola (990 ml dnevno) te džin (100 ml dnevno) tijekom razdoblja od 4 tjedna. Rezultati su izmjereni na početku i na kraju svake intervencije. Utvrđeno je da je umjerena konzumacija alkohola iz piva pozitivno utjecala na lipidni profil, odnosno poboljšala razinu HDL (tzv. dobrog) kolesterola, dok su polifenoli povoljno djelovanje pokazali tako da su smanjili razinu upalnih biomarkera.
Pozitivan učinak alkohola na zdravlje, osobito zdravlje kardiovaskularnog sustava je impresivan, no ključna riječ pri konzumaciji uvijek je ‘umjerenost’. Umjereno znači 3 – 6 dl piva dnevno za zdrave muškarce i do 3 dl dnevno piva za zdrave žene koje nisu trudne, a poželjno je i ne konzumirati alkohol svakodnevno.
Literatura:
1. Chiva-Blanch G, Magraner E, Condines X, Valderas-Martínez P, Roth I, Arranz S, Casas R, Navarro M, Hervas A, Sisó A, Martínez-Huélamo M, Vallverdú-Queralt A, Quifer-Rada P, Lamuela-Raventos RM, Estruch R. Effects of alcoholand polyphenols from beer on atherosclerotic biomarkers inhigh cardiovascular risk men: a randomized feeding trial.NutrMetab Cardiovasc Dis. 2015;25(1):36-45.
2. Huang, Li, Y., Zheng, S., Yang, X., Wang, T., en Zeng, J., Moderate alcohol consumption and atherosclerosis: Meta-analysis of effects on lipids and inflammation, WienerKlinische Wochenschrift, 2017.
Autorica teksta doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička je nutricionistica, predaje na Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je zaposlena kao nutricionistica u KBC-u Zagreb, u Centru za kliničku prehranu. Ujedno je i predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara te dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora. Glavna je urednica internetskog portala Vitamini.hr te direktorica tvrtke Vitaminoteka za savjetovanje u nutricionizmu. Autorica je knjiga ‘Hrana pod povećalom’ i ‘Priče o hrani – od mesa do moussea’. Autorica je i suautorica više objavljenih znanstvenih radova i poglavlja u knjigama i udžbenicima. Održala je niz stručnih i znanstveno-popularnih predavanja iz područja nutricionizma i kliničke prehrane te surađuje s prehrambenom industrijom i nevladinim udrugama u svrhu popularizacije znanosti o prehrani.