U zagrebačkom baru ROOTS predstavljena su pjenušava vina Kvarnera u suradnji dvaju vinskih festivala, 4. Salona pjenušavih vina Zagreb i 4.WineRi, uz podršku Turističke zajednice grada Rijeke.
Radionica „Pjenušavi Kvarner“ nastala je suradnjom dvaju vinskih događaja, a prvi put je održana u Rijeci, na 3.WineRi gdje su naslijepo kušana pjenušava vina Kvarnera, većinom autohtonih sorti. Prof. Vukelić tada se osvrnula na pjenušavu scenu Hrvatske i regije, na sorte od kojih se najčešće proizvode pjenušci te na sve veći trend proizvodnje pjenušaca od izvornih sorti. Svi su se s ponosom prisjetili ovogodišnjeg hrvatskog uspjeha na najvećem ocjenjivanju pjenušavih vina u regiji – ocjenjivanja mreže Salon of Sparkling wines, na kojemu je apsolutni pobjednik bio upravo kvarnerski pjenušac - 1288 vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog. Vrbnički vinar Franjo Toljanić osvojio je prestižnu nagradu za najbolji pjenušac u Jugoistočnoj Europi (kategorija izvan Francuske i Italije) na sajmu „Vinitaly“ s pjenušcem Gospoja.
Marija Vukelić, Žarko Stilin Belac i pjenušci Kvarnera
Uspjesi kvarnerskih pjenušaca izvrstan su vjetar u leđa i drugim proizvođačima da razmisle o sortama i metodama proizvodnje pjenušca, a time i praćenju svjetskih trendova koji pridonose većoj promociji kvarnerske i hrvatske eno-gastro scene u svijetu.
Pjenušava vina Kvarnera kušana su u parovima pa su gosti mogli usporediti različite metode, godišta, vinarije. U prvom su paru bili Biser Žlahtine 2017. Ivana Katunara, brut prirodno biser vino i nedavno nagrađena Žlahtina Gospoja 2017, brut, proizvedena tradicionalnom metodom. Slijedile su dvije različite sorte, ista metoda, ista godišta: Jarbola, 2017, brut nature OPG-a Ružić proizveden od autohtone sorte jarbole iz okolice Matulja (selo Zvoneće) i Valomet žlahtina PZ Vrbnik, 2017, brut. Treći par su bile dvije žlahtine, isto godište, tradicionalna metoda, dvije različite vinarije - San Marino brut vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog, te Frajona brut, vinarije Frajona iz Malinske. Zadnji su par činila dva različita ružičasta vina: pjenušac Ružica Vinodola, brut od sorte cabernet sauvignon i pjenušac Valomet extra brut rosé od autohtonih sorti (85% brajdica-tj. plavina; a 25% sansigot tj. sušćan crni, kamenina-hrvatica i debejan).
Svi su proizvođači ponosni na svoja pjenušava izdanja vina, shvaćaju njihovu važnost na eno-gastro sceni, nadaju se da će se sve više autohtonih sorti Kvarnera (mirnih i pjenušavih) naći na vinskim kartama kvarnerskih restorana, a promocija „Pjenušavi Kvarner“ planira otputovati uskoro i u Ljubljanu.
Pokrovitelj prezentacije bila je Turistička zajednica grada Rijeke i Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko - goranske županije, odnosno Centar autohtonih proizvoda Primorsko - goranska kašetica. „Kašetica“ je ponudila sir s otoka Krka (sirane Hlam) i s Grobnika (sirane Frankulin). Uz pjenušce i sireve poslužen je i bakarski baškot koji je mnogima izmamio „prustovske uzdahe“ sjećanja na djetinjstvo.
O BAŠKOTU
Bakarski baškotBaškot je tipičan dvaput prepečeni ili svježi krušni proizvod (vrsta peciva) u obliku koluta koji su u Bakar donijeli ribari iz Chioggie. Nekada se nosio umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, a bio je nezaobilazan u brodskoj kuhinji, gdje su baškoti visili na konopcu. Zbog njegove je suhoće mogao trajati i do šest mjeseci te je bio vrlo pogodan za prehranu na dugim puovanjima, a jeo se sa svim tekućinama dostupnima na brodovima (vino, čaj, voda), iako se tradicionalno umakao u crno vino. Kvalitetu baškota ocjenjivali su tako da bi baškot pustili s određene visine da padne i razbije se. Baškot koji se razbio u više komada bio je bolji. Svaki baškot nije savršenoga prstenastog oblika jer ga proizvodi čovjek, a ne stroj, ali je zbog istog razloga, savršenog, nepromijenjenog okusa. Proizveden je s ljubavlju i toplinom dodira za uživanje u okusu. Danas je postao i zaštitni znak Bakra, izabran je za službeni suvenir Grada Bakra.
Oduvijek omiljen u primorskom kraju, i danas je vrlo popularan među svim generacijama koje rado navrate u nadaleko poznatu pekarnu „Bakarski baškot“ gdje se svakodnevno proizvodi meki i tvrdi bakarski baškot.
