Aronia cup - smotra učenika ugostiteljsko-turističkih škola po četvrti se put održala u Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Zagrebu.
Da, zaista brzo ide vrijeme... Već je četvrti Aronia cup za nama. G.E.T. Report ovu smotru prati praktički od same ideje i mogu reći da svake godine izgleda sve bolje i da polako prerasta u pravu manifestaciju. Vjerujem da Slavko Ratkajec, stručni učitelj ugostiteljskog posluživanja, nije ni bio svjestan koliko će se ovaj projekt razviti kada su se na prvom kupu prezentirala i degustirala jela od aronije.
Tema ovogodišnjeg Aronija kupa bio je ječam (orzo, ričet, ječmik) i to u svim svojim oblicima. Ječam je namirnica koja se upotrebljava u mnogim jelima i pićima, ali nije baš moderan i popularan. Većina nas, kad kažemo ječam, prvo pomisli na pivo, što je točno, ali može ga se koristiti u brojnim jelima - od juha pa sve do kolača.
Ječam se smatra jednom od najstarijih žitarica u Europi. Sijao se još u kameno doba, kultivirao u starom Egiptu, Mezopotamiji i području europskih sojenica. Sumerani su, uz uobičajenu primjenu u kuhinji, tu žitaricu koristili kao mjeru i novac, a Vedski tekstovi spominju ječam i rižu kao dva besmrtna nebeska sina. U Babilonu se od njega pravila kaša i pivo, a u Starom vijeku je prženi ječam bio važna živežna namirnica. U doba antičke Grčke ječam je bio osnovni sastojak u pripremi kruha, kao i vrlo važna namirnica u prehrani sportaša, kojoj su davali važnost kao izvoru sportske snage. Gladijatore su zvali hordeariji, što znači "oni koji jedu ječam". Osobito je bio cijenjen u davnoj Kini, kao simbol muške zrelosti. U srednjem vijeku, kada je pšenica bila vrlo skupa, mnogi su Europljani pripremali kruh od ječma i raži.
Ječam je žitarica koja uspijeva u hladnijim krajevima. Koristi se za proizvodnju kruha, slada, piva, viskija, kavovina, stočne hrane i dr. te zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica. Zdrava je i jeftina zamjena za kavu, a ječmeni slad je odlična zamjena za šećer. Vrlo je ljekovit. U 100 g ječma nalazi se 354 kalorije, obiluje nezasićenim masnim kiselinama (koje smanjuju razine kolesterola u krvi), sadrži dosta vitamina A, D, E, B12, pantotenske kiseline, sadrži kalij, magnezij, cink, željezo, fosfor, kobalt, fluor i jod. Lako je probavljiv i sadrži mnogo topivih vlakana, koja pomažu u zaštiti od raka debelog crijeva.
Ove godine poslušali smo i odlična predavanja namijenjena upravo profesorima i mentorima - predavanje "Ječam od predjela do slastica" koje je održala Nena Špirić, nastavnica poznavanja robe te predavanje i radionicu "Haute cuisine", koje je održao Mladen Marušić, stručni učitelj kuharstva.
Kako i doliči namirnici kao što je ječam, manifestacija je započela odličnim igrokazom koji se odvija u doba carskog Rima, točnije razgovorom između cara i carice koji završava tako da carica sprema gozbu za cara i to - na temu ječma.
Možemo reći da je gozba, koju su nam poslužili budući kuhari i konobari, bila jako dobra. Bilo je tu sijaset različitih jela; svatko je prišao ječmu na svoj način. Po jelima se moglo naslutiti iz kojeg je kraja lijepe naše koja škola; očito je ječam zapostavljen u modernoj kuhinji, nema novih recepata pa je tradicija dala svoj pečat ovoj priči.
Pun pogodak su bila i piva; svaka je škola donijela lokalno pivo. Osobno, žao mi je što nije bilo više malih, craft pivovara; mislim da ih je svakako trebalo kontaktirati.
U svakom slučaju, bilo je to još jedno lijepo druženje učenika ugostiteljskih škola i njihovih mentora. Međutim, moram napomenuti da smatram kako je došlo vrijeme da se ode korak više.
Recimo, zašto taj dan ne bude dan otvorenih vrata ugostiteljske škole? Pozovete klince iz nekoliko osnovnih škola da vas obiđu.
Kao što sam i obećao Slavku Ratkajecu, ekipa iz G.E.T. Reporta će pomoći koliko god treba pa ću u nastavku pisati što bi mi trebali, a ne što bi oni trebali.
Trebamo vlasnike renomiranih restorana na događanju, moramo više naglasiti učenike koji su u timovima, kuhare, slastičare, konobare - izdvojimo ih, dajmo im pažnju, oni to zaslužuju. Trebamo više medija; to više nije mala školska priredba. Imamo odličnu priču, odličnu ideju, okupljaju se škole iz cijele Hrvatske; treba samo sjesti, dogovoriti parametre i napraviti korak više.
Nadam se da će gospodin Mladen Smodlaka, ravnatelj Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu i gospodin Slavko Ratkajec, stručni učitelj ugostiteljskog posluživanja, pročitati ovaj moj tekst, pozvati nas na razgovor pa da napravimo veliku priču. I da, pozvati i neku školu van Hrvatske ne bi bilo loše.
Nadam se da će 5. Aronija kup, jubilarni, pripremati u tom pravcu. Aronija cup se mora otvoriti jer će inače postati svrha sam sebi, bez promocije đaka, a to mislim, ne bi bilo dobro.
Više fotografija s ovogodišnjeg, četvrtog Aronia cupa pogledajte ovdje: *Foto*
