Zadaća G.E.T. Reporta nije samo predstavljanje novih stvari i novih ljudi na eno-gastro sceni. Jedna od ključnih zadaća jest očuvanje naše enogastronomske baštine.
Smatramo da ćemo našu eno-gastro baštinu najbolje očuvati upravo njezinim predstavljanjem javnosti i podizanjem svijesti o njenom postojanju i vrijednosti. Prva tema kojom se bavimo u toj našoj zadaći je bermet, ili poznatiji kao samoborski Bermet.
Bermet je naziv aromatiziranog vina (najčešće crnog) koje se od davnine proizvodi u regiji Kontinentalna Hrvatska, poglavito u podregiji Plešivica, vinogorje Samobor, pa otuda i najcjenjeniji samoborski Bermet čije je ime uvršteno u listu hrvatskih tradicionalnih naziva. U pripremi bermeta nekada je korišten na otvorenoj vatri ukuhani mošt koji se dodavao moštu u vrenju zajedno s raznim začinima (pelinom, klinčićem, korijanderom, narančom i korom od limuna i dr.). Nakon vrenja i pretoka, ako je bilo potrebno, dodatkom vinskog destilata korigirao se sadržaj etanola, a dodatkom koncentriranog mošta slatkoća. Bermet i druga tzv. travna i gorka vina pripadaju skupini medicinalnih (ljekovitih) vina, čijoj proizvodnji se okreću i neki naši vinari.
Danas, jedan od najpoznatijih proizvođača bermeta je obitelj Filipec iz Samobora. S obzirom na godišnje doba i da je turistička sezona u punom jeku, odlučili smo Bermet obitelji Filipec predstaviti i gostima bračkog hotela Osam. Kako su to uglavnom Skandinavci, bit će zanimljivo krajem kolovoza pročitati analizu njihovih utisaka.
Dakle, Bermet obitelji Filipec, zajedno s Hotelom 8 iz Supetra na Braču, ponudili smo gostima po popularnoj cijeni od 12 kn za čašicu, a za vrijeme doručka traje i happy hour kada je cijena 10 kn. Uprava ovog hotela akciju je odmah prepoznala i rado prihvatila jer im je izuzetno stalo do očuvanja hrvatske baštine i promicanja naših autohtonih i tradicijskih proizvoda. Naravno da smo prije ovog malog projekta educirali osoblje hotela Osam tako da svojim gostima mogu objasniti što je bermet, od kuda dolazi i kakvo je to piće.
U rujnu očekujemo takve iste akcije u Zagrebu i okolici te ćemo tako raditi na podizanju svijesti o bermetu i njegovoj promociji.
Uzgred budi rečeno, eto kako je malo potrebno za suradnju koja se zove Zeleno-Plavo.
Uživajte svojim odmorima, ako ste blizu Supetra svratite na bermet, a u rujnu, kada nastavljamo akcijom u Zagrebu, slijedi cijela serija tekstova o bermetu. Za sada vam donosimo
Recept kardinala Franje Šepera
po kojem je bermet proizvodio naš priznati vinogradarski i vinarski stručnjak Franjo Jambrović.
Količina: 50 l bermeta
Namirnice i postupak:
Na dno posude odgovarajućeg obujma stavi se:
- po 25 dag suhih smokava, rogača i grožđica,
- zatim po 3 dag osušene stabljike pelina
- i isto toliku količinu grubo isjeckanog hrena
- te po 2 dag slatkog korijena, muškatnog oraščića i sjemena gorušice bijele.
Još valja dodati
- 1 dag anisa
- i jednu koricu vanilije.
Jedna veća zrela dunja, dva limuna i tri naranče isjeckaju se i bez gubitka soka ubace u tu posudu u koju se zatim redom dodaje
- 20 kg zrelih bobica zdravog crnog grožđa
- i određena količina* mošta,
zatim sve to natopi s 40 l starog bijelog ili crnog jakog vina (od oko 13 vol .% alk .).
(*) Količina ugušćenog mošta ovisi o željenoj slatkoći i sladoru mošta te onda treba prilagoditi i količinu vina koje se na kraju dodaje. Šećer (saharoza) ne mije se koristiti u proizvodnji bermeta kao zamjenu za ugušćeni mošt, jer to tada više ne bi bio bermet, nego likersko vino.
Proizvođači bermeta razvijaju vlastite recepte i čuvaju ih kao obiteljsku tajnu, tako da postoje manje ili veće razlike među bermetima različitih proizvođača.
