Još od prapovijesnih vremena kruh je bio okosnica ljudske prehrane, a isto je i danas, budući da nema svjetske kuhinje koja se ne ponosi svojom inačicom kruha. U danima listopada posebno uživamo u plodovima zemlje, stoga EKOZONA, prva hrvatska certificirana ekološka robna marka podsjeća na Dane kruha kao način iskazivanja zahvalnosti na plodovima zemlje.
Neutemeljene kritike?
Koliko je kruh važan u ljudskoj prehrani pokazuje i činjenica da je tijekom stoljeća postao sinonim za hranu, a samim time i preživljavanje kao takvo. Ipak u novije vrijeme sve su češće i oštrije kampanje koje se zalažu za izbjegavanje, pa čak i izbacivanje kruha iz prehrane. Nutricionistica Jasmina Vrbanec ističe: Kruh kao izvor vlakana i ugljikohidrata treba pronaći svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani, posebno onaj iz cjelovitih sastojaka koji dodatno sadrži vitamine i minerale. To naravno podrazumijeva umjerenost, kao i konzumiranje integralnog, zobenog ili raženog kruha iz cjelovitog zrna, jer su ti kruhovi prehrambeno vrjedniji od onih koji su rafiniranjem i procesiranjem izgubili mnoga hranjivih svojstava.
Ključ je u cjelovitosti
Složeni ugljikohidrati kao glavni izvor energije u organizmu te prehrambena vlakna važna u regulaciji probave čine žitarice esencijalnim dijelom prehrane. Upravo zato je važno da ih konzumiramo u cjelovitom obliku, što je više moguće. Naime, cjelovite žitarice bogatije su vitaminima B skupine kao i mikronutrijentima (mineralima u tragovima) u odnosu tehnološki obrađene žitarice, koje rafiniranjem gube većinu korisnih nutrijenata. Naročito su dobri proizvodi od cjelovitog zrna zobi, raži, ječma i riže, te na heljde, ječma, pšenice te kukuruza koji je dobar izbor za ljude koji ne podnose gluten. Žitarice pretvorene u brašno osnova su za pripravu kruha, a brašna iz EKOZONA mlina omogućuju pripravu kruha koji zaslužuje biti temelj prehrane.
Pirovo brašno
Pir, dinkel ili krupnik jedna je od najstarijih poznatih žitarica, potječe iz Azije. Pripada istom redu kao i pšenica, iako je nešto bogatiji bjelančevinama, a sadrži i nezasićene masti, vitamine A, C i skupine B, minerale (kalcij, selen, kobalt, željezo, fosfor, magnezij, kalij, bakar) te vlakna. Pir je veoma otporna žitarica, a tvrda ljuska štiti zrno od zračnih zagađenja pa je pogodan za biološki uzgoj. Preporuča ljudima osjetljivima na pšenicu, jer sadrži slabiju vrstu glutena. Obiluje vlaknima te je pogodno za dijetetsku prehranu, a prisutnost ugljikohidrata, željeza i kalcija čini ga pogodnim za sportaše te osobe oboljele od osteoporoze.
Pšenično brašno T-550
Bijelo pšenično brašno (tip 400 i tip 550) dobiva se tehnološkim procesu mljevenja pšenice iz središnjih dijelova pšeničnog zrna (endosperma), sastavljenog najvećim dijelom od Škroba i bjelančevina. Iz tog razloga sadrži manje količine vitamina, minerala i dijetnih vlakana koje se nalaze u vanjskom dijelu zrna. Bijelo brašno po nutritivnoj vrijednosti zaostaje za tamnim brašnima, ali je bitno boljih pecilnih svojstava, pa se često miješa s tamnim u pripremi raznih pekarskih proizvoda.
Pšenično brašno T-850
Budući da proces mljevenja polubijelog brašna obuhvaća i vanjski dio zrna pšenice, ono sadrži više vitamina, minerala i celuloznih vlakana od bijelog brašna, što ga čini nutritivno vrjednijim. Riječ je o brašnu iznimno pogodnom za pripremu pekarskih proizvoda, pa je stoga poznato i kao krušno brašno.
Integralno brašno
Poznato i pod nazivima graham, brašno od cijelog zrna ili prekupa, ovo brašno sadrži sve dijelove pšeničnog zrna, uključujući ovojnicu i klicu, što ga čini najpogodnijim za ljudsku prehranu. Sadrži vrijedna prehrambena vlakna, vitamine B skupine, minerale, fitokemikalije vitamin E te bjelančevine u većim količinama nego što je slučaj kod bijelog i polubijelog brašna. Kruh od integralnog brašna je punog okusa, ali grublje strukture, a u pripremi kruha i peciva preporuča ga se miješati sa bijelim ili polubijelim brašnom u svrhu poboljšanja pecilnih svojstava.
Kukuruzno brašno
Kukuruzno brašno je vrlo široke primjene, što najbolje dokazuje činjenica da spaja meksičku kuhinju (tortilje) sa međimurskom (zlevanka). Glavni prehrambeni proizvod od kukuruznog brašna je kruh, a ovo brašno žute boje svoje mjesto nalazi i brojnim tradicionalnim juhama, žgancima, okruglicama, savijačama i sl. Budući da ne sadrži gluten, kukuruzno brašno je pogodno za konzumaciju oboljelima od celijakije, ali zbog nedostatka glutena se ne može koristiti samostalno za pripremu jela od dizanog tijesta. EKOZONA kukuruzno brašno samljeveno je od organskog kukuruza, ne sadrži aditive ni pesticide.
Povodom Dana kruha izdvajamo recept za probu.
Iz kuharice „Kruh i peciva“, Maje Kefeček u izdanju Planetopije.
{tab=Fini kruščići s bundevom}
Sastojci:
- 300 g polubijelog pšeničnog brašna
- 150 g integralnog pirovog brašna
- 1 suhi kvasac
- 1 žličica soli
- 250 g pirea od bundeve
- 100 g tofua
- sojino vrhnje ili mlijeko po potrebi
Postupak:
Pomiješajte brašno, kvasac i sol. Umiješajte pire od bundeve i izmrvljeni tofu i zamijesite. Ako je potrebno dodajte sojino mlijeko ili vrhnje(ovisi o gustoći pirea). Tijesto treba biti mekano, ali kompaktno.
Tijesto ostavite da se diže 2 sata. Oblikujte ga u okrugla peciva (9-10 komada)i ostavite da se dižu još 30 minuta.
Pecite ih 20 minuta u unaprijed zagrijanoj pećnici na 200°C.
