Četvrtak, 20 Svibanj 2021

20. svibnja je Svjetski dan pčela, evo kako im možemo pomoći

Napisao:  G.E.T. Pixabay; Franck
(Reading time: 2 - 4 minutes)
20. svibnja je Svjetski dan pčela, evo kako im možemo pomoći

Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi prepoznala je važnost pčela u ekosustavu te je 20. svibnja i službeno proglašen Svjetskim danom pčela.

 Njihova važnost očituje se u tome što su nezaobilazna karika u oprašivanju oko 75% prehrambenih proizvoda pa poljoprivreda cijelog svijeta ovisi upravo o njima. Kako bi se stvorili idealni uvjeti za hranu pčelama, Franck je predstavio Beestro – posudu za sadnju medonosnog cvijeća. U nju samo treba dodati zemlju, posijati sjeme, zaliti s malo vode te ju staviti na mjesto dovoljno svjetlosti. Kako bi taj proces bio lakši i jednostavniji Franck je uz pomoć ambasadorice projekta Sandre Bedran, mag.ing.agr snimio i serijal edukativnih videa o pčelama i o samoj sadnji.

Važnost pčela

Kako posijati Franck Beestro?

Franck je predstavio Franck Beestro kako bi pomogao u zaštiti ugroženih pčelinjih zajednica, podigao svijest o važnosti pčela za život na Zemlji te svoje potrošače i širu javnost potaknuo da daju svoj doprinos u očuvanju prirodnih resursa i zaštiti ovih dragocjenih oprašivača. Upravo je Svjetski dan pčela idealan povod i motiv da se već danas krene s promjenama na bolje.

Franck BeestroFranck Beestro je limena posuda za sadnju medonosnog cvijeća koje pčelama osigurava prijeko potrebnu hranu. U njoj se nalaze dvije kutije Franck čaja te sjeme medonosnog cvijeća i začina kao što su kadulja, lavanda, majčina dušica, suncokret te facelija koje se mogu posaditi u tu posudi i postaviti na balkon, prozor, terasu ili u vrt. Time se tijekom sezone cvjetanja može osigurati dovoljno hrane za desetke pčela. Osim limene posude, na Franck webshopu dostupno je i limitirano, keramičko izdanje Franck Beestro posude s pažljivo izrađenim i ručno obojenim detaljima.

Jeste li znali da…

  • U pčelinjoj koloniji (zajednica) postoje tri vrste pčela: matica, radnice (radilice) i trutovi
  • Jedna pčelinja zajednica se sastoji od 20 000 - 80 000 radilica, nekoliko tisuća trutova i jedne matice
  • Pčelinja matica može dnevno snesti do 2000 jaja i time premašiti vlastitu težinu
  • Pčelinja matica može živjeti do 5 godina
  • Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi
  • Proizvodi pčela su med, pelud, propolis, matična mliječ i otrov
  • Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli
  • Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom
  • Pčele znaju računati, te se orijentiraju računajući udaljenosti i kutove od objekata u prirodi
  • Nektar prikupljen s dva milijuna cvjetova daje kilogram meda
  • Iako su male pčele medarice mogu prilično brzo letjeti (između 40-60km/h)
  • Korisni radijus leta pčela je od 1 do 2 km, ali ponekad traži hranu i na 5 km od košnice
  • Ako je vanjska temperatura zadovoljavajuća, pčela radi dok ima svijetla (u ljeti od 4 sata ujutro do 21 sat navečer)
  • Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan
  • Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od 4 do 6 tjedana
  • Pčela tijekom zime živi od 4 do 6 mjeseci
  • Medonosne pčele ne spavaju
  • Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka
  • Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina
  • Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1.000 cvjetova
  • Pčela imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice
  • Slike iz pećina koje prikazuju sakupljanje meda starije su od 13.000 godina prije Krista
  • Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici
  • U Hrvatskoj imamo više od 20 sortnih vrsta medova
  • Pčele radilice žalac koriste prvenstveno za obranu od drugih kukaca, dok trutovi nemaju žalac
  • Pčela umire nakon što ubode čovjeka
  • Pčele od boja razlikuju bijelu, plavu, žutu, narančastu, zelenu i njihove nijanse te vide u ultraljubičastom spektru